Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]

Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]
Jedno od najčešćih pitanja koje se postavljalo od 2014. godine pa do danas glasi: da li je država uopšte imala pravo da smanji penzije koje su građani stekli nakon decenija rada i uplaćivanja doprinosa? Odgovor nije jednostavan, jer se razlikuju pravni, ekonomski i moralni aspekt ovog pitanja.
U prethodna dva nastavka pisali smo kako je donet Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija i koliko je novca, prema dostupnim analizama, ostalo u državnoj kasi tokom njegovog važenja. Ovoga puta bavimo se pravnim pitanjem koje je izazvalo najveće polemike.
Šta kaže Ustav Srbije?
Pozivali su se na ustavne odredbe koje štite pravo svojine, pravnu sigurnost i jednakost građana pred zakonom. Sa druge strane, država je tvrdila da pravo na penziju nije ukinuto, već da je privremeno izmenjen način njene isplate zbog izuzetno teške finansijske situacije.
Odluka Ustavnog suda
Nakon usvajanja zakona podnet je veliki broj inicijativa za ocenu njegove ustavnosti. Međutim, Ustavni sud nije utvrdio da je zakon protivustavan. Time je ostao na snazi sve do njegovog prestanka važenja 2018. godine. Za mnoge penzionere takva odluka bila je veliko razočaranje, dok je Vlada tvrdila da je njome potvrđeno da je mera bila u skladu sa Ustavom.
Pred Evropskim sudom za ljudska prava
Posle domaćih sudova, deo penzionera obratio se i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Tvrdili su da je država povredila njihovo pravo na mirno uživanje imovine, jer su penzije koje su stekli višedecenijskim radom umanjene bez njihove saglasnosti. Međutim, Evropski sud za ljudska prava 2023. godine odbacio je njihove predstavke.
Sud je ocenio da je država imala legitiman cilj – zaštitu javnih finansija – i da je mera bila privremena, vremenski ograničena i doneta u okolnostima ozbiljne fiskalne krize. To ne znači da je Sud ocenio da je mera bila dobra ili pravedna, već da nije utvrdio povredu prava garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Da li je time priča završena?
Ne u potpunosti. Pojedini pravnici ukazivali su na drugi problem. Naime, Republički fond PIO nije donosio pojedinačna rešenja o svakom umanjenju penzije, već je zakon primenjivan neposredno.
Prema mišljenju dela stručne javnosti, na taj način penzioneri nisu imali mogućnost da protiv konkretnog umanjenja koriste uobičajena pravna sredstva, što je otvorilo dodatne rasprave o zaštiti njihovih prava.
Fond PIO je, sa druge strane, odgovarao da nije menjao pravo na penziju, već da je samo primenjivao zakon kojim je bio uređen način isplate.
Da li je postojala druga mogućnost?
Oko ovog pitanja ni danas ne postoji saglasnost. Vlada Srbije tvrdila je da bez fiskalne konsolidacije država ne bi mogla da stabilizuje javne finansije. Pojedini ekonomisti podržavali su takav pristup, smatrajući da su mere bile nepopularne, ali neophodne.
Drugi su, međutim, tvrdili da je teret krize mogao biti raspoređen drugačije, odnosno da nije morao najvećim delom da padne upravo na penzionere i zaposlene u javnom sektoru.
Šta je nesporno?
Bez obzira na različite političke i ekonomske stavove, nekoliko činjenica nije sporno:
Pitanje koje ostaje
Čak i ako su domaći i međunarodni sudovi ocenili da država nije prekršila pravo, ostaje pitanje koje se i danas često postavlja među penzionerima:
Šta sledi u četvrtom delu?
U narednom nastavku istražićemo nešto što do danas nije detaljno analizirano. Godinama nakon ukidanja umanjenja penzija država je isplaćivala jednokratne pomoći, povećavala penzije i uvodila različite pogodnosti za penzionere. Da li je kroz te mere penzionerima vraćen novac koji im je prethodno bio uskraćen? Ili su jednokratne pomoći bile samo nova socijalna mera koja nema direktne veze sa umanjenjem penzija? Na ta pitanja pokušaćemo da odgovorimo u četvrtom delu istraživačkog serijala.
Napomena redakcije
Ovaj tekst zasniva se na odredbama Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija, dostupnim odlukama domaćih institucija i presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Žegarac i drugi protiv Srbije“. Cilj teksta nije donošenje vrednosnog suda, već prikaz relevantnih pravnih činjenica i različitih stavova koji su pratili ovu temu.
Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com
Pročitajte i ove vesti…



Građani ne traže čuda. Traže vodu, informacije i pomoć kada ostanu bez osnovnog uslova za život. Gotovo da nema nedelje, a da deo Zrenjanina

Iako je prvobitno bilo najavljeno da će vodosnabdevanje biti uspostavljeno oko 11 časova, iz JKP „Vodovod i kanalizacija“ za portal

Pokret za Kraljevinu Srbiju – MONARHISTI saopštio je da je neprihvatljivo da Srbija uvozi ugalj iz Indonezije, uprkos tome što raspolaže značajnim

U Zrenjaninu je jutros oko 3.35 časova izbio požar u Ulici Vase Savića, preko puta Glavne železničke stanice, gde su se zapalili napušteni

Na krovu gotovo svake nove hale danas stoje solarni paneli. Postali su simbol tehnološkog napretka, energetske tranzicije i „zelene budućnosti“.
Volim Zrenjanin Newsletter
Ne propustite više nijednu važnu vest!
10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.
Upoznajte nas…
Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.
Poslovni podaci:
Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90


VOLIM ZRENJANIN
Kontaktirajte redakciju
Redakcija portala
Pozdrav, kako možemo da vam pomognemo?