ISTRAŽIVAČKI SERIJAL (2. DEO): Koliko je novca država uzela penzionerima?

Otete penzije #2

Umanjenje penzija trajalo je od novembra 2014. do septembra 2018. godine. Najčešće se govori o tome da je mera bila „privremena“ i „neophodna“, ali se mnogo ređe postavlja pitanje: koliko je novca zaista ostalo u državnoj kasi zato što penzionerima nije isplaćena puna penzija?

U prvom delu serijala pisali smo o tome kako je država 2014. godine donela Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija i kako je tim zakonom prvi put direktno umanjena isplata dela penzija.

U ovom nastavku bavimo se najvažnijim pitanjem: koliko je novca penzionerima zaista uzeto?

Nisu svi penzioneri bili jednako pogođeni

Zakonom nisu bile umanjene sve penzije. Penzioneri koji su primali do 25.000 dinara nisu imali umanjenje. Za penzije veće od 25.000 dinara primenjivana je posebna formula, a za penzije preko 40.000 dinara umanjenje je bilo veće. Prema samom zakonu, za penzije od 25.000 do 40.000 dinara odbijalo se 22 odsto od dela penzije iznad 25.000 dinara, dok se za penzije preko 40.000 dinara dodatno odbijalo 25 odsto od dela iznad 40.000 dinara.

Penzija pre umanjenja

Mesečno umanjenje

Isplaćena penzija

25.000 dinara

0 dinara

25.000 dinara

35.000 dinara

2.200 dinara

32.800 dinara

40.000 dinara

3.300 dinara

36.700 dinara

50.000 dinara

5.800 dinara

44.200 dinara

70.000 dinara

10.800 dinara

59.200 dinara

100.000 dinara

18.300 dinara

81.700 dinara

 

Drugim rečima, što je penzija bila veća, to je i mesečni iznos koji nije isplaćivan bio veći.

Koliko je to trajalo?

Evropski sud za ljudska prava je u predmetu „Žegarac i drugi protiv Srbije“ naveo da su penzije bile smanjene od novembra 2014. do septembra 2018. godine, odnosno nešto manje od četiri godine.

To znači da su pojedini penzioneri umanjenu penziju primali gotovo 47 meseci.

Koliki je bio gubitak po jednom penzioneru?

Na osnovu formule iz zakona, okvirna računica izgleda ovako:

Penzija pre umanjenja

Mesečno umanjenje

Ukupno za 47 meseci

35.000 dinara

2.200 dinara

103.400 dinara

50.000 dinara

5.800 dinara

272.600 dinara

70.000 dinara

10.800 dinara

507.600 dinara

100.000 dinara

18.300 dinara

860.100 dinara

 

Ovo nije obračun za svakog pojedinačnog penzionera, jer su se penzije u međuvremenu menjale, ali pokazuje razmere umanjenja.

Koliko je ukupno uzeto?

Prema analizi Istinomera iz 2017. godine, samo po osnovu direktnog smanjenja penzija država je od kraja oktobra 2014. do kraja avgusta 2017. godine penzionerima isplatila oko 52,7 milijardi dinara manje, odnosno oko 432,7 miliona evra manje.

Ta analiza obuhvatila je period do avgusta 2017. godine, što znači da u nju nije uračunat ceo period do septembra 2018. godine.

U predmetu pred Evropskim sudom za ljudska prava navodi se i podatak o uštedama od oko 840 miliona evra, u kontekstu smanjenja javne potrošnje i prestanka važenja zakona.

Zbog toga se u javnosti najčešće pominju dve računice:

Osnov računice

Period

Iznos

Direktno umanjenje penzija, prema analizi Istinomera

2014–avgust 2017.

oko 432,7 miliona evra

Šira procena uštede pomenuta u predmetu pred ESLJP

do ukidanja mere 2018.

oko 840 miliona evra

Šta je važno razumeti?

Postoje dve vrste gubitka.

Prvi je direktan: to je novac koji penzioneru nije isplaćen svakog meseca zbog zakonskog umanjenja.

Drugi je indirektan: penzije nisu samo smanjene, već su u tom periodu bile i izvan redovnog sistema usklađivanja. Istinomer je zato računao i novac koji penzioneri nisu dobili zbog izostalog usklađivanja penzija. Kada se sabere direktno umanjenje i neusklađivanje, a oduzme jednokratna pomoć od 5.000 dinara iz 2016. godine, ta analiza dolazi do iznosa od 74,58 milijardi dinara, odnosno oko 612,4 miliona evra do avgusta 2017. godine.

Šta pokazuje ova računica?

Pokazuje da umanjenje penzija nije bilo simbolično. Za državu je to bila velika ušteda. Za penzionere sa višim penzijama to je bio višegodišnji gubitak koji se merio desetinama, stotinama hiljada, a u nekim slučajevima i sa više od 800.000 dinara.

Zato pitanje nije samo da li je mera bila zakonita ili ekonomski opravdana.

Pitanje je i sledeće:

Ako je država četiri godine štedela na penzionerima, da li je taj novac ikada vraćen onima kojima nije bio isplaćen?

Na to pitanje pokušaćemo da odgovorimo u nastavku serijala, kada ćemo uporediti umanjene penzije sa kasnijim povećanjima, jednokratnim pomoćima i drugim merama koje su vlasti predstavljale kao podršku najstarijim građanima.

Napomena redakcije

Ova analiza zasniva se na tekstu zakona, javno dostupnim analizama, sudskim dokumentima i računici izvedenoj iz formule po kojoj su penzije umanjivane. Precizan pojedinačni iznos zavisio je od visine penzije svakog korisnika i promena tokom perioda od 2014. do 2018. godine.

Hvala što nas pratite, vaš portal sa vestima, koje nisu uvek najlepše volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px