Zrenjanin u granicama dozvoljenog: Sistem merenja postoji, ali sistem reagovanja ne

Sistem merenja u Zrenjaninu

“Pope Milo, nit’ si vino nit’ si voda!” ~ narodna izreka ~

“Monitoring životne sredine se sprovodi radi otkrivanja prekoračenja, odnosno pojava koje označavaju poremećaje stanja životne sredine… Ne sprovodi se radi proizvodnje ‘godišnjaka’ sa tabelarnim prikazom ‘sve je u redu’.” ~ mr. Dejan Lekić, dipl. inž. ~

U Zrenjaninu, monitoring se sprovodi. Vazduh se meri, voda se analizira, zemljište se uzorkuje. Sve deluje sistematično. Problem je što se svi ti redovi i tabele izveštavanja koriste za stvaranje kratkoročnih političkih PR kampanja umesto da služe kao alarmi i osnovi za sprovođenje aktivnosti. Sistem merenja postoji, ali sistem reagovanja ne.

Zrenjanin je, paradoksalno, grad koji zna gotovo sve o svojim problemima, ali koji ih ne rešava.

Na primer, portal Volim Zrenjanin je objavio da površinska voda na kupalištu Peskara „ne ispunjava zahteve III kategorije i ne bi smela biti korišćena za kupanje“. Navodi se povišena pH-vrednost, zasićenost kiseonikom ispod 70 odsto i prisutan miris „na baru“. Iako su parametri poznati, a rizici dokumentovani, nijedna gradska odluka nije proistekla iz tog podatka.

Slična je situacija i sa upravljanjem divljim deponijama. Proces sanacije se sprovodi mehanički: čisti se, fotografiše i sve se vraća na početak. Sledeće godine ista lokacija, ista gomila, samo novi račun za budžet.

Zvanični izveštaji o kvalitetu vazduha za Zrenjanin predstavljaju stanje kao „vazduh prve kategorije“, odnosno „čist ili neznatno zagađen“. Međutim, čak i sam izveštaj Zavoda za javno zdravlje pokazuje suprotno: u 2024. godini čađ je bila iznad granične vrednosti više od stotinu dana na mernim lokacijama u gradu i okolini, dok je i mereni arsen premašivao ciljnu vrednost.

Platforma XECO, koja prikazuje rezultate državnih mernih stanica u realnom vremenu, pokazuju da je prosečna koncentracija sumpor-dioksida (SO₂) u poslednjih godinu dana iznosila oko 60 µg/m³, uz 72 dana prekoračenja dnevne granične vrednosti, iako je zakonom dozvoljeno najviše tri takva dana godišnje. Kod ozona (O₃) beleženo je pet dana prekoračenja, što ukazuje na ponavljanje epizoda tokom letnjih meseci.

Uprkos tome, vazduh se i dalje formalno vodi kao „vazduh prve kategorije“.

Takav zaključak jednostavno nije moguć: prema propisima, vazduh se može smatrati „čistim“ samo ako nijedan parametar ne prelazi granične vrednosti. Zrenjanin, sa 72 dana prekoračenja sumpor-dioksida i prosekom od oko 60 µg/m³, ne meri čist vazduh već meri sopstveno ćutanje.

Kada se u jednoj urbanoj zoni sabere gotovo dvadeset benzinskih pumpi, emisija isparljivih organskih jedinjenja (VOC) i posredno ozona više nije incidentna emisija to je infrastruktura za stalno zagađenje. Tokom svakog točenja goriva u gradu, u vazduh odlazi mešavina benzinskih isparenja pod zajedničkim nazivom BTEX. Na većini pumpi u Srbiji ne postoji potpuni sistem za povrat tih para (tzv. Stage II vapor recovery), a tamo gde postoji, često ne radi u punom kapacitetu.

Prosečna pumpa bez povrata pare može emitovati između 20 i 40 kilograma isparljivih organskih jedinjenja dnevno, što znači i do 15 tona godišnje. U prisustvu zagađenja iz saobraćaja i jakog sunčevog zračenja, ti VOC reaguju i stvaraju prizemni ozon.

Zrenjaninski ozon, dakle, ne dolazi spolja on se proizvodi ovde, iz goriva, saobraćaja i dozvola za gradnju. Drugim rečima, prizemni ozon u Zrenjaninu nije posledica „nepovoljnih vremenskih uslova“, već dozvoljene urbanističke (ne)logike po kojoj se pumpe grade bliže ljudima nego automobilima.

Monitoring, koji bi trebalo da bude alarm, postao je uspavanka. Umesto da signalizira poremećaj, on ga normalizuje. Izveštaji koji bi trebalo da pokreću akciju pretvaraju se u birokratske obrasce, u godišnje dokumente koje niko ne čita do kraja. Sve je, kako bi rekli u tabeli, „u okvirima dozvoljenog“, barem dok se ne pogleda iza brojeva.

Praćenje bez reakcije nije zaštita, nego beleženje propadanja u realnom vremenu.

I tu se krug zatvara: Zrenjanin meri, beleži, objavljuje i nastavlja da diše isti vazduh, pije istu vodu i čeka sledeći izveštaj koji će potvrditi da je sve i dalje „u granicama dozvoljenog“.

U gradu bez jasne granice između izveštaja i odgovornosti, zagađenje je svuda – samo još nije registrovano.

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px