Teodorova subota 28. februara i prva nedelja posta 1. marta: Duhovni značaj praznika i verovanja

⚜️ TEODOROVA SUBOTA ⚜️

Teodorova subota obeležava se 28. februara, dok je 1. mart prva nedelja Vaskršnjeg posta. Tim povodom služi se Sveta liturgija, uz ispovest i pričešće vernika u hramovima.

Onima koji se pričešćuju: Neka nam Svete Tajne Ispovesti i Pričešća budu na zdravlje i spasenje! Teodorova subota, poznata i kao Todorova subota ili Todorica, posvećena je događaju vezanom za Svetog velikomučenika Teodora Tirona i koljivo (žito).

Prema predanju, kada je car Julijan Otpadnik naredio da se sva hrana na trgu pokropi žrtvenom idolskom krvlju kako bi se hrišćani oskrnavili, Sveti Teodor se javio gradskom episkopu Evdoksiju i poručio mu da narodu naredi da jede kuvanu (varenu) pšenicu.

U spomen na ovaj događaj, u petak posle Pređeosvećene liturgije peva se molebni kanon Svetom velikomučeniku Teodoru, koji je napisao prepodobni Jovan Damaskin.

Prva subota Vaskršnjeg posta u Jerusalimu bila je posvećena Svetom Teodoru još u VII veku, dok je kanon Svetog Teodora, koji se peva u subotu na jutrenju, u XI veku napisao mitropolit Jovan Evhaitski. Todorova subota je prva subota Vaskršnjeg posta i predstavlja pokretan praznik u okviru vaskršnjeg ciklusa praznovanja.

Dan je posvećen Svetom velikomučeniku Teodoru Tironu, koga Crkva proslavlja 17. februara, a na Teodorovu subotu se obeležava uspomena na njegovo javljanje episkopu Evdoksiju, prve subote prve nedelje posta.

Za Svetog Teodora veruje se da je zaštitnik stoke, naročito konja, pa se ovaj dan naziva i Konjski dan. U takovskom kraju ovaj svetac se slavi jer se veruje da leči od padavice. Meštani tada odlaze u obližnje manastire sa bolesnima, pale sveće i mole se Svetom Teodoru za zdravlje. U Popovom polju Todorova subota naziva se Todorica, a roditelji tada šalju decu na pričešće.

Sela u Gornjoj Pčinji Svetog Teodora slave kao zaštitnika goveda. Kuvaju kukuruz koji uveče nose volovima i stočnim životinjama. Za ovu priliku mesi se poseban kolač koji se deli stoci – ovcama, kozama, volovima, kravama i konjima.

U Šumadiji se organizuju trke konja, popularne među mlađima. U selima Timočke krajine ovaj dan nazivaju Konjski – Veliki dan, pa konje ne prežu, već ih samo jašu.

Srbi u Vojvodini veruju da noću, uoči Svetog Todora, jašu povorke belih konja, predvođene hromim konjem. Postoji verovanje da je i sam Sveti Todor jahao takvog hromog konja, zbog čega se može čuti i naziv Hroma subota. U mnogim selima konji se tog dana jašu, sa sedlom ili bez njega, i ponosno se pokazuju kroz selo.

Na Todoricu, kako se još naziva ovaj praznik, veruje se da po prvi put nakon zimskog mirovanja izlaze zmije. Na Kosovu postoji predanje da je Sveti Teodor nekada upravljao zmijama koje su imale noge. Kada su počele da ujedaju ljude, on im je, prema narodnom verovanju, oduzeo noge i naučio ljude kako da ih se brane.

U selima istočne Srbije priprema se žito, odnosno koljivo, kao za svaku krsnu slavu. Pravi se i kolač sa ukrasima u obliku konja ili potkovice. U selima oko Prokuplja veruje se da je to dan kada Sveti Teodor uzjaše konja i ode da dovede leto. Druga priča kaže da tog dana rode potkivaju svoje nevidljive konje pred veliki put, kako bi stigle u naše krajeve za Mladence.

„Ne boj se, jer Ja sam s tobom“ (Isaija 43, 2–5) Gospod obećava da kada prolazimo kroz životne vode i bujice – On je sa nama; kada nas zahvate ognjevi iskušenja – nećemo izgoreti. Sav Božji narod je pod Njegovom ljubavlju. Kao što je nekada birao i čuvao svoj narod, tako i danas sabira i vodi sve koji Mu veruju. Neka nam ove reči budu uteha i podstrek – u svakom strahu, svakom iskušenju i svakoj neizvesnosti, Gospod je uz nas i daruje mir i spasenje.

Velika su dela vere. Usred plamene reke radovao se sveti mučenik Teodor kao da stoji u osvežavajućoj vodi. Spaljen ognjem, prineo se kao beskvasni hleb Svetoj Trojici.

Njegovim molitvama, Hriste Bože, spasi duše naše! Raduj se, strastoterpče, velikomučeniče Teodore Tirone!

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px