Šta Srbija može da nauči od Mađarske? Marko Oljača: „Izborna pobeda nije dovoljna ako ne postoji plan za promene“

Šta Srbija može da nauči od Mađarske?

Tekst autora Marka Oljače prenosimo uz njegovu saglasnost.

Dok se u Srbiji svakodnevno vode rasprave o političkim promenama, iskustvo susedne Mađarske gotovo da prolazi nezapaženo. Upravo na to ukazuje autor Marko Oljača, ocenjujući da bi domaća opozicija, studenti, mediji i šira javnost mogli mnogo da nauče iz načina na koji je Mađarska, prema njegovim navodima, sprovela promene nakon izbora.

Oljača ističe da se u Srbiji rasprave o Mađarskoj najčešće svode na selektivno tumačenje događaja, pri čemu svako bira argumente koji odgovaraju unapred formiranim stavovima, umesto da se činjenice sagledaju u celini.

Prema njegovim rečima, u samo tri meseca nakon izbora Mađarska je, pod novom vlašću Petera Mađara, sprovela niz dubokih institucionalnih i političkih reformi koje su postavile temelje za dugoročne društvene promene.

Kako navodi, među najznačajnijim potezima bilo je usvajanje 17. ustavnog amandmana kojim je mandat premijera ograničen na dva izborna ciklusa. Istovremeno su usledile promene u vrhu pravosuđa, uključujući završetak mandata predsednika države Tamaša Šuljoka i odlazak predsednika Ustavnog suda Petera Polta nakon uvođenja starosne granice za sudije.

Autor dalje navodi da je osnovana Kancelarija za povraćaj nacionalne imovine radi preispitivanja spornih privatizacija, kao i da je započeta reforma izbornog sistema i izbornih jedinica sa ciljem uklanjanja političkog inženjeringa.

Posebna pažnja, prema njegovim tvrdnjama, posvećena je bezbednosnom sektoru. Navodi da je izvršena promena rukovodstava policije, nacionalne informativne kancelarije i antiterorističkog centra, institucija koje su, kako ocenjuje, prethodno bile korišćene za političke pritiske na protivnike tadašnje vlasti.

Oljača ističe da su značajne promene sprovedene i u medijskom sektoru. Prema njegovim navodima, promenjeno je rukovodstvo državne televizije i radija, reformisana su regulatorna tela za medije, ukinuta je Kancelarija za zaštitu suvereniteta, a izmenjeni su propisi koji su univerzitete stavljali pod kontrolu fondacija bliskih prethodnoj vlasti. Kako dodaje, kulturne ustanove dobile su nova rukovodstva, dok su promenjeni kriterijumi za finansiranje kulture.

Autor navodi i da su vraćena prava na slobodno okupljanje, štrajk i kolektivno pregovaranje, kao i da su izmenjeni propisi koji omogućavaju lakši pristup informacijama od javnog značaja i veću transparentnost u trošenju javnog novca.

U oblasti finansija i borbe protiv korupcije, prema njegovim tvrdnjama, pokrenute su istrage u vezi sa trošenjem sredstava Nacionalnog kulturnog fonda, zamrznuta je imovina stečena kroz sumnjive javne nabavke, dok su reformisane državna revizorska institucija i sistem javnih nabavki.

Oljača navodi da su promene obuhvatile i državne energetske kompanije, reviziju ekoloških standarda, kao i vraćanje poreske i finansijske autonomije lokalnim samoupravama. Istovremeno, sredstva iz budžeta preusmerena su, kako tvrdi, sa velikih infrastrukturnih i sportskih projekata na obnovu bolnica, škola, lokalne infrastrukture, kao i povećanje plata zaposlenima u zdravstvu i prosveti.

Na međunarodnom planu, autor ocenjuje da je Mađarska promenila odnos prema Evropskoj uniji, odustala od blokiranja odluka koje se odnose na pomoć Ukrajini, čime su, kako navodi, odblokirana značajna evropska sredstva. Takođe tvrdi da je pokrenuta revizija energetskih i infrastrukturnih projekata sa Rusijom i Kinom, uključujući i projekte koji imaju značaj za region.

Pouka za Srbiju

Prema mišljenju Marka Oljače, nijedna od ovih promena nije bila rezultat improvizacije. On smatra da je iza njih stajao unapred pripremljen plan, jasno definisane nadležnosti i širok društveni dogovor.

Autor ocenjuje da su politički akteri u Mađarskoj prethodno usaglasili zajedničke ciljeve, izgradili organizaciju, definisali konkretne politike i obezbedili podršku međunarodnih partnera, pre svega unutar Evropske unije.

Zbog toga poručuje da i u Srbiji akteri koji žele političke promene moraju više da sarađuju, razgovaraju i zajednički definišu viziju društva, kao i konkretan plan koji će građanima biti jasno predstavljen.

„Pretpostavljena i zamišljena izborna pobeda nad režimom nije dovoljna za suštinske promene. Učimo od Mađara“, zaključuje Oljača.

Zaključak redakcije

Bez obzira na različite političke stavove koje građani mogu imati o dešavanjima u Mađarskoj ili Srbiji, poruka ovog teksta otvara pitanje koje prevazilazi dnevnu politiku – da li je za ozbiljne društvene promene dovoljna samo promena vlasti ili je neophodno imati unapred pripremljen plan, jasne institucije i širok društveni konsenzus. Upravo o tome, smatra autor, vredi razgovarati.

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px