Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Srđevdan – Dan Svetih Sergija i Vakha

Srđevdan

Srđevdan je krsna slava posvećena Sv. Srđu (Sergiju; na lat. Sergius) i Vakhu (na lat. Bachus), koji su prema legendi bili rimski dostojanstvenici na dvoru cara Maksimijana (Marko Aurelije Valerije), savladara cara Dioklecijana (286—305) i slavi se 20. oktobra.

Zbog pripadnosti hrišćanskoj veri i odbijanja da se poklone rimskim bogovima posečeni su u Siriji, gde je njihov kult uspostavljen i odakle se raširio po istoku. Sv. Sergije naročito je bio poštovan u gradu Resafi, gde je pogubljen, koji je jedno vreme nosio ime „Sergiopolis“ i u 6. veku bio veliko hodočasničko mesto čitavog Istoka.

Pod carem Justinijanom I (527—565), koji je ovim svecima podigao crkvu u Carigradu, kult Sv. Sergija i Vakha raširio se na zapad, naročito na prostoru između Drača i današnjeg Dubrovnika, gde je prema sačuvanim podacima postojalo više od 15 crkava posvećenih ovim svecima. 

Odatle se slavljenje Srđevdana širilo u unutrašnjost, tako da je ova slava u srednjovekovnoj Zeti bila jedna od značajnijih. O tome svedoči i crkva Sv. Sergija i Vakha na Bojani, koja je bila mesto gde su sahranjivani vladari dinastije Vojislavljević u 11. i 12. veku. Nakon obnove krajem 13. veka, od strane srpske kraljice Jelene Anžujske i njenih sinova Dragutina i Milutina, ta crkva je mogla da primi 3.000 vernika.

Prema jednoj legendi, prilikom prenosa moštiju Svetog Save iz Trnova, u Mileševu su prenete i mošti Sv. Sergija i Vakha, gde je od ranije postojao kult ovih svetitelja, o čemu svedoče i njihove freske iz najranijeg perioda freskopisa u Mileševi.

Zemljoradnici (ratari) naročito paze da na Srđevdan ne izlaze sa volovima u polja, jer na taj dan ne valja orati. Srđevdan pripada slavama za koje se priprema mrsna hrana, izuzev ako taj dan pada u sredu ili petak. Na ikonama se Sv. Sergije i Vakho predstavljaju u običnim tadašnjim odorama sa krstom i mitrom, kao znakom mučeništva.

Dan Svetih Sergija i Vakha Srbi priznaju pod nazivom Srđevdan i Sveti Srđ. U srednjovekovnoj Zeti Srđevdan je bila jedna od najvećih slava. Danas je kao slava Srđevdan rasprostranjen na područiju Primorija i cele Bosne, gde je značajnije koncentrisan u okolini Vlasenice, Tešnja, Dervente, Dubice, Prijedora i Krupnja. U Šumadijskoj eparhiji Srđevdan slavi oko 250 svečarskih domova. U okolini Valjeva i Svetog Srđa, kao svog zaštitnika, praznovali obućari, a u Gruži su Srđevdan svetkovali radi srdobolje (dizenterije). Sveti Srđ se smatra volujskim svecem, pa se toga dana ne uprežu za rad. Prema narodnom kalendaru, Srđevdan se smatra jednim od graničnih dana na prelazu iz jeseni u zimu. I u meteorološkom smislu Srđevdan je bio važna odrednica. U vreme kad su zime duže trajale i kad je snežni pokrivač već u oktobru pokrivao zemlju, nastala je i narodna izreka.

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px