Sečanj, nekada nemačko selo Petershajm, danas Opština sa pretežno naseljenicima iz Bosne i Hercegovine

Istorija sela Sečanj

Sečanj, 23.11.2024. – Pre 1945. godine Sečanj nije mnogo ličio na mesto kakvo znamo u ovo vreme. U njemu je živelo nemačko stanovništvo, a u ratnim godinama je nosio naziv Petershajm, što je jedini put u istoriji da je menjao ime. Kada je oružje utihnulo, vratilo se staro ime, ali je sve ostalo promenjeno. U Sečanj dolaze ljudi iz potpuno drugačijih predela i potpuno drugačijeg mentaliteta.

Novi stanovnici u Sečanj su došli nošeni talasom kolonizacije. Između 1945. i 1948. godine prostor vojvođanske ravnice primio je 225.696 ljudi, od čega su više od 160.000 bili Srbi. Oblast predviđena za naseljavanje stanovnika iz Bosne i Hercegovine obuhvatala je 38 naselja, od čega je u Banatu bilo najviše – 29.

Planom koji su napravile tadašnje vlasti predviđeno je da, umesto pobeglih i proteranih Nemaca, u Sečanj dođu porodice iz ratom teško pogođene Hercegovine, i to iz Bilećkog i Mostarskog sreza. Uz njih, došao je i jedan deo porodica sa Kosova i Metohije i iz Makedonije. Naseljavanje je počelo 17. i 21. septembra 1945. i trajalo je sve do 1946. godine.

Istorija posleratnog Sečnja počela je da se piše na železničkoj stanici u Bileći 9. septembra 1945. godine. Na mestu rastanka sa starim zavičajem ostala su mnoga sećanja, uspomene, brige, patnje, čežnje… Teretni vagoni su čekali da prevezu narod u neku novu sredinu, koja im je predstavljana pomalo bajkovito. Za mnoge koji su se tada ukrcali u te vagone, zbog starosti i daljine, to je bio konačan oproštaj sa krajem u kojem su proveli čitav dotadašnji život i u koji se više nikada neće vratiti.

Iako je na vagonima pisalo „Srećno, u novu budućnost“, rastanak je bio veoma tužan. Uz sve to, i sam put je bio prilično naporan i kolonisti su morali da traže načine za snaženje morala. Ono što je bilo posebno delotvorno, naročito među mladima, bila je pesma. Najčešće su se čule reči: „Sve mi želja želju stiže, Vojvodini da sam bliže“.

Naravno, promena podneblja i načina života dovela je i do nekih komičnih situacija koje se i danas često prepričavaju. Tako mnogi znaju priču o jednom kolonisti koji je duvao u sijalicu koja je treperila želeći da je ugasi, pa ju je na kraju razbio štapom, ili o onom koji je kozu vezao za rampu na pruzi, pa je koza podignuta zajedno sa rampom.

Sve su to posledice naglog prelaza i smene naroda i načina života. Kao što je i sam put do nove sredine bio težak ali pređen, tako je i period navikavanja na novu sredinu okončan uz mnogo napora. Kolonisti su nastavili da žive deleći sudbinu države i naroda. Promenili su sredinu, navike, razmišljanje, običaje, način rada, ali ono što se nikad nije promenilo jesu njihova osećanja prema starom zavičaju koja su prenosili na potomke i koja su sačuvana do današnjih dana.

Izvor: Тuristička Organizacija Opštine Sečanj

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

16 Comments

  1. Šta ćeš vratiti niti ima onih sto su otišli, niti ovih sto su dosli. Nažalost sve je pusto, nema naroda,
    Izgleda da nam je sudbina da polako nestajemo,

    • to je ziva istina miro sa ovakvim ovde nema buducnosti sve nas je manje ko je mogao otisao je davno ostali pokusavaju kako ko moze

      • Upravo tako. Zbog takvih poput vas i treba da nestanemo. Večito nezadovoljni i nikada im ništa ne valja.

  2. Kome se ne sviđa slobodno neka ide. Postaje mi mučno od silnih komentara da svi pametni odoše. Ja sam ovde i ovde ostajem i nisam nepametan.
    Sve države sveta od najnerazvijenijih do najrazvijenijih imaju problem sa selidbom stanovništva. I SAD i Nemačka i Francuska i Britanija, a tek skandinavske države u koje se inače kunemo imaju puno opustelih teritorija i prenaseljene gradove.
    Da bi čovek bio srećan treba biti zadovoljan onim što ima a ne nezadovoljan onim što nema.

  3. Napišite komentar ili poruku ovde!
    *
    Kome se ne sviđa slobodno neka ide. Postaje mi mučno od silnih komentara da svi pametni odoše. Ja sam ovde i ovde ostajem i nisam nepametan.
    Sve države sveta od najnerazvijenijih do najrazvijenijih imaju problem sa selidbom stanovništva. I SAD i Nemačka i Francuska i Britanija, a tek skandinavske države u koje se inače kunemo imaju puno opustelih teritorija i prenaseljene gradove.
    Da bi čovek bio srećan treba biti zadovoljan onim što ima a ne nezadovoljan onim što nema.

    • Ne svidja mi se ali necu da idem, hocu namerno da prkosim vlastima i takvima kao sto si ti!

  4. To je najveće zlo što je moglo da snađe ovu Vojvodinu, mislim na Bosance i te Hercegovce.

  5. Jos malo pa dolazim da kupim neku ako ima kucicu blizu tamisa I da tu provedem ostatak zivota …inace sam iz R S Krajine.pozdrav za sve moje buduce komsije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px