Savremena galerija Zrenjanin – Umetnost za sve: Mapiranje sinteze u Zrenjaninu i okolini

Zrenjanin – Savremena galerija

Podelite vest

Uz paralelno izlaganje skulptura iz fonda Savremene galerije Zrenjanin i fotografija skulptura zrenjaninskog fotografa Jovanja Njegovića Drndaka koje su postavljene u krugu zrenjaninskih fabrika i javnih ustanova čiji su autori značajni umetnici (Jovan Soldatović, Tomislav Кauzlarić, Milija Nešić, Nandor Glid…) mapiraće se i objasniti podsticaj Savremene galerije Zrenjanin odnosno Umetničke kolonije Ečka na stvaranje ovakvog oblika sinteze.

savremena galerija zrenjanin 002
Savremena galerija Zrenjanin
savremena galerija zrenjanin 021
Slavica Žarković - Savremena galerija Zrenjanin

Na samom početku, posetiocima se obratila Slavica Žarković viša kustoskinja/istoričarka umetnosti Savremene galerije Zrenjanin:

Ovom izložbom pokušali smo da mapiramo i donekle pojasnimo potrebu za sintezom odnosno za udruživanjem oblika likovne umetnosti sa oblicima radne i životne sredine u Zrenjaninu i okolini kao i da objasnimo kakvu je ulogu Savremena galerija Zrenjanin imala u svemu tome. Na izložbi su paralelno postavljene skulpture iz fonda Savremene galerije Zrenjanin i fotografije skulptura koje su postavljene u krugu zrenjaninskih fabrika i ustanova. Autor fotografija je Jovan Njegović Drndak.

Izložba Umetnost za sve se u velikoj meri oslanja na izložbu koju je 1981.g. Savremena galerija Zrenjanin je realizovala u svom izložbenom prostoru u Ečki izložbu pod nazivom Sinteza koja je kroz fotografije predstavila ostvarene oblike sinteze u Vojvodini u periodu od 1953. do 1980. godine. Tokom više od trideset godina stvarana je u Vojvodini, ali i u Jugoslaviji, javna umetnost koja je bila reprezent razvoja samoupravnog socijalizma koje je podjednako razvijalo kako privredu i industriju tako i kulturu i umetnost, odnosno vršena je jedna modernizacija društva u cilju obnove građanskog života.

Ova izložba je tada učinila pokušaj da se ukaže na neke uspelije pokušaje sinteze koji su se začeli u Vojvodini paralelno sa osnivanjem umetničkih kolonija tokom pedesetih godina prošlog veka. Na tom talasu prve su osnovane kolonije na Paliću i Iloku 1950, koje su ubrzo i ugašene, da bi 1952. godine bila osnovana kolonija u Senti, a već sledeće 1953. u Bačkoj Topoli. Do kraja šeste decenije još će biti osnovane kolonije u Bečeju 1954, u Kikindi 1955. i u Ečki 1956. godine. Prva se kolonija u Bačkoj Topoli opredelila za sintezu obavezujući opštinskim Statutom investitore na teritoriji opštine da prilikom izgradnje administrativnih, sudskih, društvenih, kulturnih i drugih objekata obavezno opredele sredstva i za likovnu obradu određenih površina na zgradama.

Tim činom umesto da dobije galeriju Bačka Topola je postala „grad galerija“. Kolonija u Ečki, osnovana 1956. godine, je kroz različite načine pokušavala da tokom godina pronađe svoju autentičnost, uvodeći razne novine ali i primenjujući modele koje su ustanovile druge kolonije i koji su se ispostavili delotvorni kako za umetnost tako i za sredinu u kojoj deluje. Savremena galerija Zrenjanin je, kao organizator kolonije u Ečki, očigledno pretendovala da preuzme ulogu posrednika, odnosno centra koji omogućava saradnju između umetnosti odnosno umetnika i industrije koja se intenzivno razvijala u Zrenjaninu.

SKULPTURE I FONTANE U SLOBODNOM PROSTORU

Zrenjanin Trg slobode – Ljubica Tapavički, Prelja, 1956; Kaštel Ečka – Tatjana Stefanović Zarin, Žena (Devojka sa pticom), 1962; Jovan Kratohvil, skulptura (nestala); Vojin Stojić, Sunce, 1956 (nestala); Park Gradske kuće Zrenjanin; Jovan Soldatović, Konj, 1958; 2.Jovan Soldatović, Dečak i lane, 1956; Victoria Starch doo Zrenjanin (Kombinat Servo Mihalj); Ilija Kolarović, fontana, 1958; Šinvoz: Tomislav Kauzlarić, Modularna skulptura (Metalne krošnje), 1976; Milija Nešić, Skulptura (Točak), 1976, Milorad Tepavac, fontana, 1976, (uništeno); Milorad Tepavac, fontana, 1976, (uništeno); Žitoprodukt: Aleksandar Zarin, Fontana života, 1977; Privatno lice (Proleter – fabrika tepiha); Anton Kraljić, Žena koja pliva, fontana, 1978; Srbijagas (NIS-Naftagas) Nandor Glid, Žar ptica, 1979; Jovan Soldatović.

KATALOG SKULPTURA U KOLEKCIJI SAVREMENE GALERIJE ZRENjANIN

NANDOR GLID (Subotica, 1924 – Beograd, 1997) Glava Piva Karamatijevića; ALEKSANDAR ZARIN (Srpska Crnja, 1923 – Beograd, 1998) U slavu Sunca (Ruka IV), 1962; TOMISLAV KAUZLARIĆ (Malinska na ostrvu Krk, 1934 – 1992), Objekat (Kvadrant B), oko 1970; JOVAN KRATOHVIL (1924 – Beograd,1998) Jama, 1957; JOVAN SOLDATOVIĆ (Čerević, 1920 – Novi Sad, 2005) Ženski akt, 1962; TATJANA STEFANOVIĆ ZARIN (Beograd, 1924 – Beograd, 2011) Žena (Devojka sa pticom), 1962; VOJIN STOJIĆ (Vranje 1921 — Beograd, 2001); Buđenje, udar I (Buđenje), 1968; LjUBICA TAPAVIČKI (Taraš, 1925 – Beograd, 2006) Prelja, 1956 Ženski akt (Igračica), 1953; MILORAD TEPAVAC (Zemun, 1939) Modulirana skulptura, 1974.

Pročitajte i ove vesti ⭐️

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Napišite komentar na ovu vest

Ostavite komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 6 ČLANAKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od koja posluje u našem gradu već 20 godina.

Poslovni podaci:

Portal volimzrenjanin.com
Web Solution Media od
Konstantina Danila 26a
PIB: 100905915
MB: 08677808
info@volimzrenjanin.com
Raiffeisen Banka
265-2310310001201-96

zr u srcu bez poz 270px