PSS Zrenjanin: Vremenski uslovi utiču na voćarsku proizvodnju

Zrenjanin – PSS Zrenjanin

Podelite vest

Najviše je stradala kajsija

Na teritoriji srednjeg Banata u poslednjih nekoliko godina značajno su povećane površine pod višnjom (350 hektara) i leskom (135). Kako kažu stručnjaci zrenjaninske Poljoprivredne stručne službe (PSS), voćne vrste kod kojih se zasadi redovno podmlađuju i nema velikog variranja u površinama jesu dunja (56 ha), kajsija (90) i šljiva (155). Novina u našem regionu jesu zasadi borovnice gajene u supstratu (25 ha). Jedino uz primenu vrhunske tehnologije i ugovoren plasman plodova prve klase, ovo voće je profitabilno i opravdava visoka ulaganja po jedinici površine.

Sa Majom Martinov, master voćarom, razgovarali smo o tome koliko su i na koje sorte uticali vremenski uslovi, kao i kakav prinos se može očekivati u ovoj sezoni.

Prema njenim rečima, tokom februara i marta bilo je velikih kolebanja temperature. Dnevne su bile i do 16 stepeni, a noćne ispod nule. To je dovelo do veoma ranog kretanja vegetacije kod voćaka.

– Došlo je do izmrzavanja i oštećenja lisnih i cvetnih pupoljaka. Najviše je stradala kajsija koja je bila u punom cvetanju. Oštećenje se, u zavisnosti od lokaliteta, kretalo od 50 do 80 odsto. Jabučasto voće bilo je u manje osetljivoj fazi, moglo je da izdrži temperature i do minus četiri stepena bez obimnijih oštećenja. Zato ukupan prinos neće biti značajnije ugrožen – objasnila je naša sagovornica.

sljive

AGROTEHNIČKE MERE SU VAŽNE

Prema rečima Maje Martinov, na teritoriji Srednjobanatskog okruga u ovom momentu većina voćnih vrsta se nalazi u osetljivoj fazi precvetavanja i zametanja plodova. Ona dodaje da su primećena oštećenja kod ranih sorti šljive – oko 20 i kod nekih vrsta trešanja – do 30 odsto. Štete od izmrzavanja ogledaju se u umanjenju roda u tekućoj vegetaciji, ali mogu da imaju i dugoročne posledice ako dođe do oštećenja višegodišnjih drvenastih delova biljke. Tada regeneracija traje i više godina – istakla je Maja Martinov.

visnje

Ona napominje da sve mere koje su proizvođači primenili prošle vegetacione sezone (pravilna rezidba, đubrenje, navodnjavanje i adekvatna hemijska zaštita) utiču na otpornost biljaka u ovoj godini. Jer, kada su one u boljem stanju, tada su rizici od oštećenja zbog niskih temperatura manja.

– Najčešća direktna zaštita od poznih prolećnih mrazeva je primena zadimljavanja, orošavanja, preventivna upotreba biopreparata. Posledice se tako mogu ublažiti, a temperature na tim površinama mogu se povećati za 2 do 3 stepena – rekla je Martinov.

Zorica Rajačić, PSS Zrenjanin

Opširnije: List Zrenjanin i na psszr.rs

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Napišite komentar na ovu vest

Ostavite komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANAKA

Novosti volimzrenjanin.com

Prijavite se na naš „Newsletter“ a mi obećavamo da vas nećemo gnjaviti sa dosadnim mejlovima jer to i nama smeta.

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od koja posluje u našem gradu već 20 godina.

Poslovni podaci:

Portal volimzrenjanin.com
Web Solution Media od
Konstantina Danila 26a
PIB: 100905915
MB: 08677808
info@volimzrenjanin.com
Raiffeisen Banka
265-2310310001201-96

volim zrenjanin logo jul 2022