Poljoprivredna stručna služba o primeni agrotehničkih mera i uticaju na prinos

Zrenjanin – Agrotehničke mere

Podelite vest

Kako smanjiti rizike proizvodnje

Klimatske promene, troškovi energije i mineralnih đubriva imaće sve veći uticaj na poljoprivrednu proizvodnju u narednim godinama. Rezultiraće najverovatnijim smanjenjem godišnjih količina vode dostupnih poljoprivredi. Tokom ove godine samo zahvaljujući rezervi zimske vlage i delimično prihrani azotnim đubrivima, prinosi pšenice i ječma su bili čak iznad očekivanih.

Međutim, prinosi okopavina su drastično niski ili su izostali. Fizičko-hemijska, mikrobiološka svojstva zemljišta i mineralna ishrana predstavljaju ključne, odlučujuće elemente tehnologije gajenja.

plant 2551467 1280

Zato se u proizvodnu praksu uvode preventivni načini borbe protiv neravnomerne raspodele padavina, gde se prilagođenom agrotehnikom i primenom kompleksa agrotehničkih mera mogu ublažiti, mada ne i u potpunosti isključiti negativni uticaji na prinos biljaka.

Jesenjom agrotehnikom može se značajno uticati na akumulaciju vode u zemljištu tokom zimskog perioda i na njeno bolje iskorišćavanje za gajene biljke.

Neke agrotehničke mere utiču na bolje nakupljanje zimskih rezervi vode, druge na bolje čuvanje vode, a neke pak na bolje iskorišćavanje tokom vegetacije. Kada je reč o nakupljanju i čuvanju zimskih rezervi vlage, najveći uticaj može se ostvariti obradom zemljišta. Jedan od osnovnih ciljeva obrade je poboljšanje vodnog režima zemljišta, odnosno veće nakupljanje i konzervacija vlage u njemu. Treba praktikovati takve načine obrade koji će povećati upijanje padavina, njihovo lakše sprovođenje u dublje slojeve zemljišta, smanjivanje gubitka vode putem isparavanja sa površine zemljišta i tako doprineti razvoju moćnijeg korenovog sistema.

seedlings 7110591 1280

Poznato je da je iskorišćavanje i efekat đubrenja u sušnim godinama (zbog nedostatka vode u zemljištu) manji. Izvesno je da će ratari štedeti na mineralnom đubrenju, smanjiti količine ili čak izostaviti. Nedovoljna primena đubriva uz sušu iz godine u godinu i neprilagođeno izvođenje agrotehničkih mera, ugrožava stabilnu i ograničava visoku proizvodnju. Veoma je značajno da mineralna ishrana bude optimalna, posebno u prvim fazama rasta i razvića korena. Neunošenje fosfornih i kalijumovih đubriva pod osnovnu obradu i njihova neadekvatna primena u proleće, dovode do formiranja manje mase korenovog sistema.

Fosfor biljke mogu da usvajaju samo iz neposredne okoline korena, što znači da fosforna đubriva treba unositi u zonu korenovog sistema pod osnovnu obradu u jesen. Na slabiju razvijenost korena i manju otpornost na sušu utiče i startno đubrenje, odnosno đubrenje sa setvom u trake pored redova useva.

Nedostatak fosfora u sušnim uslovima utiče na smanjenje porasta korena, nadzemni deo se teže snabdeva vodom, pojavljuje se hloroza, izumiranje sekundarnih izdanaka i proređivanje useva, što utiče na smanjenje prinosa. Kalijum deluje na vodni režim i transpiraciju biljaka. Biljke optimalno obezbeđene kalijumom po pravilu troše manje vode za sintezu organske materije, odnosno imaju niži transpiracioni koeficijent, dok u slučaju njegovog nedostatka brže gube turgor i manje su otporne prema nepovoljnim ekološkim uslovima; suši, niskoj i visokoj temperature.

Unošenje dela azota u jesen je važno i zbog njegovog laganog povlačenja (a time i povlačenje korena biljaka) u dublje slojeve, kao i zbog boljeg razlaganja žetvenih ostataka preduseva. Žetveni ostaci se, osimtoga što predstavljaju organsku masu, odlikuju i relativno velikim sadržajem biogenih elemenata važnih u ishrani biljaka, koji se njihovim spaljivanjem potpuno ili delimično gube. Uklanjanje žetvenih ostataka takođe ubrzava evaporaciju, povećava dnevna kolebanja temperature zemljišta i smanjuje sposobnost zemljišta da zadržava vodu. Zaoravanjem žetvenih ostataka nadoknađuje se organska materija u zemljištu, a smanjuju se troškovi njihovog baliranja, transporta, dodatnog gaženja i sabijanja zemljišta, odnošenjem sa parcele.

Unošenje stajnjaka i drugih vidova organske materije u zemljište može efikasno ublažiti posledice suše. Ova mera pozitivno deluje na niz fizičkih svojstava zemljišta, u prvom redu na vodni, vazdušni i toplotni režim. Zimske padavine u velikoj meri mogu da umanje efekat suše tokom vegetacije. Primenom navedenih agrotehničkih mera u jesenje – zimskom periodu, mogu se značajno smanjiti rizici proizvodnje.

Ivana Vasilijić dip. inž, PSS Zrenjanin

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Izvor: psszr.rs

Pročitajte i ove vesti ⭐️

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Napišite komentar na ovu vest

Ostavite komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 6 ČLANAKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od koja posluje u našem gradu već 20 godina.

Poslovni podaci:

Portal volimzrenjanin.com
Web Solution Media od
Konstantina Danila 26a
PIB: 100905915
MB: 08677808
info@volimzrenjanin.com
Raiffeisen Banka
265-2310310001201-96

zr u srcu bez poz 270px