Otvorena izložba „Agrarno nasleđe Banata“ u Narodnom muzeju

Zrenjanin – Agrarno nasleđe Banata

Podelite vest

Izložba “Agrarno nasleđe Banata” svečano je otvorena sinoć, 24. novembra, u Salonu Narodnog muzeja Zrenjanina.

Ona predstavlja zajednički projekat Etnološkog i Prirodnjačkog odeljenja zrenjaninskog muzeja, a autori su Rajka Grubić, muzejski savetnik – etnolog, i Nataša Knežević, viši kustos – biolog.

Na izložbi će biti predstavljeni predmeti iz Etnološke i Prirodnjačke zbirke Narodnog muzeja Zrenjanin: poljoprivredne alatke, oruđa i mašine, semena, presovane biljne vrste, fotografije sa najznačajnijim poljskim radovima ali i običajnim radnjama  koje su se izvodile sa ciljem da zaštite useve od nepogoda, osiguraju bogatiju žetvu, dozovu kišu u sušnim periodima i drugo. Izložbom će biti obuhvaćena detaljna analiza agrarnog nasleđa Banata.

Mi smo u sklopu projekta čiji je deo i ova izložba išli na teren i posmatrali koje su to biljne kulture koje se i danas gaje i videli smo da su pojednako zastupljeni i da podjednako dobro uspevaju kukuruzi, pšenice, razne žitarice, imamo i obradive površine koje su pod krvnim biljem (koje se koriste za ishranu stoke) a tu su takođe i industrijske biljke.“, rekla je Nataša Knežević na otvaranju ove izložbe.

Nataša Knežević, viši kustos – biolog:

„Možemo da kažemo od samih početaka kada su ljudi krenuli da se bave poljoprivredom, da se ta proizvodnja uglavnom bazirala na žitaricama. To su pretežno bili pšenica, od koje su ljudi dobijali brašno a kasnije su to koristili za proizvodnju hleba. To je bila neka osnova u ishrani ljudi, a sa druge strane imamo kukuruz koji je bio osnova u ishrani domaćih životinja.

Gajeni su podjednako i ovas, ječam i raž da bi kasnije kada se malo intenzivirala ta poljoprivredna proizvodnja, tačnije kada je došlo do pojave industrije, stavio akcenat na industrijske biljke kao što su suncokret, šećerna repa, uljana repica, danas i soja. Mi smo na teritoriji grada Zrenjanina već početkom prošlog veka imali prve fabrike koje su se bavile preradom tih ratarskih kultura. To su bile Šećerana, Uljara i Skrobara. Možemo reći da je danas Banat područje gde se u Srbiji u najvećoj meri gaji suncokret, zato što mi ovde imamo u našem gradu uljaru koja i dalje radi.

Na samom početku se ta proizvodnja ograničavala na potrebe domaćinstva i bila je umerena, a kasnije su se proširile površine koje su bile pod ratarskim kulturama.

Rajka Grubić, muzejski savetnik, je detaljnije objasnila ideju celog ovog projekta:

„Ovo je zajednički projekat prirodnjačkog odeljenja i etnološkog odeljenja. Ja sam kao predstavnik etnološkog odeljenja pokušala da predstavim taj tradicionalan način obrade zemlje, kako se nekada radilo, koji su se alatke i mašine koristile, u kojoj meri je upotreba tog alata uspevala da obezbedi dovoljne količine useva i samim tim sam htela da skrenem pažnju u kojoj meri su običaji i obradna praksa zauzimali značajno mesto vezano za taj agrarni ciklus vezan za zemljoradnju.

U periodu kada stanovništvo još uvek obrađujući zemlju na primitivan način nije uspevalo da obezbedi dovoljnu količinu hrane, okretalo se onome što mu je oduvek bilo poznato i što je oduvek primenjivao u životnom ciklusu ili u godišnjem ciklusu a to su običaji i običajne i obredne radnje koje su bile jednako značajne kao i dobar alat.  To strogo primenjivanje običaja i običajne prakse je sa sobom povlačilo i mogućnost veće plodnosti zemlje i boljeg roda useva.

Pokušala sam na taj način da ukažem na značaj tih običaja i da pokažem na koji način je stanovništvo nekom sugestijom verovalo da ono može da potpomogne ciklusu vezanom za zemljoradnju i da pokažem kako je razvoj u ekonomiji i industriji uticao na gubljenje običaja.“

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti ⭐️

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Napišite komentar na ovu vest

Ostavite komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 6 ČLANAKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od koja posluje u našem gradu već 20 godina.

Poslovni podaci:

Portal volimzrenjanin.com
Web Solution Media od
Konstantina Danila 26a
PIB: 100905915
MB: 08677808
info@volimzrenjanin.com
Raiffeisen Banka
265-2310310001201-96

zr u srcu bez poz 270px