Od gradskog korzoa do šoping parka, 11 godina posle: Kako je tržni centar promenio lice Zrenjanina?

Centar grada ili šoping park?

Zrenjanin, 17, jun 2026. – Kada je u oktobru 2015. godine na izlazu iz Zrenjanina prema Aradcu i Novom Sadu otvoren tadašnji Aviv Park, predstavljan je kao simbol modernizacije grada, investicija vredna oko 30 miliona evra i projekat koji će doneti oko 400 novih radnih mesta.

Jedanaest godina kasnije, malo ko osporava da je novi tržni centar građanima doneo veći izbor prodavnica, brojne međunarodne brendove i sadržaje kakvi do tada nisu postojali u Zrenjaninu. Međutim, sve glasnije se postavlja pitanje – po koju cenu?

Dok je periferija grada dobijala novu komercijalnu zonu, tradicionalno gradsko jezgro polako je počelo da gubi svoju ekonomsku i društvenu funkciju.

Grad koji je nekada živeo u centru

Generacije Zrenjaninaca pamte vreme kada je centar grada bio mnogo više od prostora kroz koji se prolazi.

Korzo, pešačka zona, glavna ulica i okolni trgovi bili su mesto svakodnevnog života.

Kupovalo se u lokalnim radnjama, odlazilo na kafu, sastajalo sa prijateljima, završavale su se administrativne obaveze i provodilo slobodno vreme.

Koncentracija trgovine u centru stvarala je prirodnu cirkulaciju ljudi. Kupac koji je došao po cipele često bi usput seo u kafić, svratio u knjižaru, kupio nešto u obližnjoj radnji ili završio druge obaveze. Danas je taj obrazac značajno promenjen.

Kako je periferija preuzela potrošače

Savremeni ritejl parkovi nisu samo mesta za kupovinu.

Oni su pažljivo projektovani da objedine što više sadržaja na jednoj lokaciji.

Veliki parking, laka dostupnost automobilom, hipermarket, prodavnice odeće, sportske opreme, elektronike, restorani i kafići – sve je organizovano tako da građanin što više vremena provede na jednom mestu.

U promotivnim materijalima investitora još 2015. godine isticano je da će kompleks privlačiti hiljade posetilaca dnevno i postati regionalni centar kupovine. Upravo se to i dogodilo.

Kupovna moć građana, koja je ranije bila raspoređena na desetine malih trgovina u centru, počela je da se koncentriše na jednoj lokaciji na obodu grada. Posledica nije bila trenutna, ali je postajala sve vidljivija iz godine u godinu.

Kako sad izgleda centar

Najvidljiviji pokazatelj promena u centru Zrenjanina jeste manji broj građana česti prazni izlozi. Mali trgovci teško mogu da pariraju velikim međunarodnim lancima koji raspolažu znatno većim marketinškim budžetima, nižim nabavnim cenama i agresivnim akcijskim ponudama.

Dodatni problem predstavlja promena navika potrošača. Savremeni tržni centri nude, besplatan parking, organizovane događaje i mogućnost da se na jednom mestu završi više obaveza.

Centar grada, sa druge strane, često se suočava sa nedostatkom parking mesta, nerešenim saobraćajnim problemima i nedovoljno osmišljenim sadržajima koji bi privukli građane.

Problem nije tržni centar, već odsustvo strategije

Bilo bi pogrešno tvrditi da je tržni centar jedini razlog promena u centru Zrenjanina. Na pad prometa uticali su i razvoj internet trgovine, promena životnih navika, smanjenje kupovne moći stanovništva, migracije mladih i demografski pad. Međutim, otvaranje velikog ritejl parka na periferiji nesumnjivo je ubrzalo te procese. Ključno pitanje nije da li je tržni centar trebalo graditi.

Pravo pitanje glasi:

šta je grad uradio da zaštiti i osnaži svoje istorijsko jezgro?
Da li su istovremeno razvijani novi kulturni sadržaji?
Da li su uvedene subvencije za male trgovce?
Da li su organizovane manifestacije koje bi vratile ljude u centar?
Da li je unapređena parking politika?
Da li je centar postao prijatnije mesto za život i boravak?
Odgovori na većinu ovih pitanja i dalje nisu dovoljno vidljivi.

Evropska iskustva: povratak života u gradska jezgra

Brojni evropski gradovi suočili su se sa istim problemom. Nakon godina nekontrolisanog širenja tržnih centara na periferiji, mnoge lokalne samouprave počele su da ulažu u revitalizaciju centara gradova.

Pešačke zone, kulturni programi, subvencije za male preduzetnike, ograničavanje širenja novih komercijalnih zona i pretvaranje centara u prostore za boravak, a ne samo za kupovinu, pokazali su dobre rezultate.

Zanimljivo je da urbanisti poslednjih godina sve više zagovaraju povratak komercijalnih sadržaja u gradska jezgra, upravo zbog negativnih posledica koje je preterano izmeštanje trgovine na periferiju ostavilo na tradicionalne centre gradova.

Da li centar Zrenjanina još može da se vrati među prioritete?

Gradovi ne umiru preko noći. Ali isto tako, ne oporavljaju se sami od sebe.

Ako centar Zrenjanina želi da povrati nekadašnji značaj, neophodna je jasna strategija razvoja koja će spojiti trgovinu, kulturu, turizam, ugostiteljstvo i kvalitet javnog prostora.

Jer centar grada ne čine samo zgrade i lokali. Centar grada čine ljudi.

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px