ALARMANTNO: Ko sme da (za)kopa?!? Ko je dozvolio da se u Zrenjaninu zakopava mimo zakona?

Ko kopa u Zrenjaninu?

Zrenjanin, 8.10.2025. U Zrenjaninu se sprovodi projekat koji menja pejzaž. Ne urbanistički, već pravni. Na gradskoj deponiji kopaju se rovovi, nasipaju slojevi, postavljaju cevi. Bageri rade punom parom. A na stolu. Nijedan zakonski validan dokument. Samo zaključen ugovor i gomila pitanja koja se, zajedno s đubretom, zakopavaju u tišini. Jer ovde nije pitanje šta se zakopava. Pitanje je: ko je dozvolio da se zakopava mimo zakona?

Grad Zrenjanin je još 2022. potpisao ugovor o javno-privatnom partnerstvu za sanaciju postojeće deponije i izgradnju nove sanitarne kasete. Na papiru deluje kao ozbiljan potez. U praksi u pitanju je zakonski skandal.

Po zakonu, svaki infrastrukturni projekat koji može imati značajan uticaj na životnu sredinu mora najpre proći kroz jasno zakonski definisanu proceduru odlučivanja o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu. Zakon je u ovom slučaju kristalno jasan, bez ovog koraka nema ni projektovanja, ni tendera, ni ugovora, ni odobravanja, ni radova, on je u ovom slučaju prekršen, izigran, a neko bi rekao i „namešten“, a svakako post festum.

A šta je Zrenjanin uradio?
Prvo je raspisao tender.
Zatim je zaključio ugovor.
Radovi su pokrenuti.

Tek onda, skoro dve godine kasnije, objavljeno je obaveštenje o pokretanju postupka PUZŽS. Studija koja dolazi posle ugovora nije procena. To je farsa. A odgovornost nije apstraktna. Ona je lična, konkretna i proverljivo zakasnela. Svi koji su odlučivali, potpisivali, odobravali i tvrdili da je sve po zakonu, znali su da to nije tačno. I za to bi u pravnoj državi morali da odgovaraju i snose posledice.

Ovo nije akademska dilema. Ovo je pravno pitanje sa vrlo jasnim posledicama. Kad se zanemari obaveza procene uticaja, poništava se ceo sistem zaštite životne sredine. Jer PUZŽS nije birokratska smetnja, već mehanizam koji služi da se najpre utvrdi da li projekat uopšte sme da se desi. Bez toga, institucije ne štite javni interes, već ga direktno urušavaju. Ako neko i dalje sumnja u štetu, dovoljno je pogledati rezultate.

Privatni partner se ugovorom obavezao da iz otpada izdvaja RDF/SRF i predaje ga na tržište za energetsku upotrebu. Do danas nije proizveden ni jedan jedini kilogram. Otpad nije postao resurs. Postao je trošak. Zakopan zajedno sa novcem građana.

Za 2025. godinu iz budžeta Zrenjanina biće izdvojeno 307 miliona dinara za plaćanje privatnom partneru. To je više od 2,6 miliona evra godišnje, ili 60 evra po toni otpada. Ukupna vrednost ugovora premašuje 70 miliona evra u periodu od 2023. do 2048.

Po kojoj ceni? Da ponovimo: šezdeset evra po toni otpada. Za istu uslugu, javne i privatne deponije širom Srbije naplaćuju između 25 i 35 evra što nas dovodi do pitanja da li su građani oštećeni za oko 1,2 do 1,5 miliona eura. Zrenjaninci izgleda plaćaju duplo, a dobijaju duplo golo.

Pritom, količine na kojima se sve zasniva su pogrešne. U projektnim dokumentima nije prikazan otpad iz opština koje godinama deponuju u Zrenjaninu. Na primer Žitište, koje već duži niz godina svoj otpad deponuje na zrenjaninskoj deponiji, nije uzeto u obzir. To direktno dovodi u pitanje validnost cele računice i održivost celog projekta. Ali i nameće pitanje ko plaća otpad koji Žitište deponuje u Zrenjaninu? Nadam se da nismo Vi i ja.

Ni to nije sve. Ugovor o JPP odstupa od dokumentacije na osnovu koje je tender sproveden. Postoje dva aneksa. Zaključeni su bez javne rasprave i bez tehničke validacije. Javnost nikada nije videla šta tačno sadrže. Iako je ugovor menjan, nikada nije vraćen u Skupštinu. Niti je prošao ocenu stručnih tela.

I plan detaljne regulacije (PDR), na koji se projekat navodno oslanja, više nije pravno važeći. Usvojen je 2013. godine. Obzirom da je došlo do niza zakonskih promena on više nije usklađen sa važećim zakonima i višim planskim dokumentima. Čak ni sam idejni projekat ne prati taj plan. I pored toga, koristi se kao osnov za izvođenje radova. Mada i tu ima rešenja, legalizovaćemo za 100 evra.

Zaključen je ugovor bez zakonske procene uticaja.
Izvođenje radova je pokrenuto bez važećih planova.
Obaveze iz ugovora se ne ispunjavaju.
Računi stižu, građani plaćaju.
Zato pitanje ostaje. Otvoreno, jasno, direktno.
Ko sme da (za)kopa? I koliko duboko ćemo ćutati, dok zakopavaju i zakon i odgovornost?

A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print

4 Comments

  1. Onda bolje da naslov bude NE VOLIM ZRENJANIN kada pišete o šteti koju svima nama Zrenjanincima pravi ova sns vlast? Ili da svi zakopamo glavu u pesak, u ovom slučaju u đubre, i da se pravimo da ovo nije naš grad i da nas nije briga?
    Gde ste sns glasači i botovi, imate li vi pojma ili informacije o ovom kriminalu ali vam baš odgovara ovakva štetočinska vlast?

      • Procedne deponijske vode koje nastaju razlaganjem otpada u deponijama i uticajem precitipacije. Ovaj „iscedak“ (leachate) predstavlja opasnost po podzemne i površinske vode i mora se sakupljati i adekvatno skladištiti i tretirati.

Ostavite komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px