Danas su Cveti, praznik velike sreće – evo koji su narodni običaji na ovaj dan

Cveti

Cveti su pokretni hrišćanski praznik kojim se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Uvek pada u nedelju, dan nakon Lazareve subote, i nedelju dana pre Uskrsa. Ustanovljen je u Jerusalimu krajem IV veka, za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, i na poslednju nedelju njegovog života.

Obeležava se u svim hrišćanskim zemljama, sa neznatnom razlikom u običajima. Jevanđelisti beleže da je Isus na kapijama grada dočekan sa cvećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge. Budući da je zbog hladnog klimata u mnogim evropskim zemljama rast palmi nemoguć, narod na ovaj dan u crkvu nosi šimšir, tisu, grančice vrbe i masline. Među pravoslavcima Cveti važe za jedan od najradosnijih praznika.

Po narodnom običaju, današnji dan počinje umivanjem vodom u kojoj su juče, na Vrbicu, potopljeni cvetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi. Na Cveti se obično bere cveće, ali se ne unosi u kuću, već se drži u dvorištu u posudi sa vodom. Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvećem, a nekada je bio rasprostranjen običaj da se na Cveti ceo dan šeta okićen cvećem.

Isusov ulazak u Jerusalim se zbio tačno nedelju dana pre Hristovog uskrsnuća. Prema Jevanđelju, Isus je u grad ujahao na magarcu, dočekan masom ljudi koji su mu prostirali svoje odežde pred noge, put mu posipali cvećem i palminim listovima, i pevali u njegovu slavu. Dočekan je poput istinskog vladara, poput cara.

Simbolika

Simbolika magarca je mir, za razliku od konja, koji simboliše rat. Stoga ulazak Hristov u Jerusalim predstavlja dolazak Princa mira, ne dolazak Kralja – ratnog zavojevača. Bacanje haljina i palmovog lišća pred nečije noge, predstavljalo je iskaz dubokog poštovanja i visoke počasti. Sva četiri Jevanđelja svedoče da je Isusu bila ukazana ova čast. Međutim, dok su Matej, Marko i Luka tvrdili da je narod prostirao haljine i zukvu, Jovan je insistirao na listovima palme.

Međutim, palmova grančica je u grčkoj i rimskoj kulturi simbolisala pobedu i boginju Niku, odnosnu Viktoriju. Kada rimski trijumfator položi oružje, on oblači togu, civilnu odeću mira, a ona je ukrašena palmovom grančicom.[9][10] Iako apostol Pavle u svojim Poslanicama Hristov ulazak opisuje kao trijumfalni, ovakvo tumačenje nije moglo da postoji sve do 13. veka. U starom Egiptu palmove grane su pratile pokojnika na posmrtnim ceremonijama, i simbolisale su večni život.

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px