Danas je Marija Magdalena (Blaga Marija) svetiteljka koja se proslavlja u pravoslavnoj i katoličkoj crkvi

Marija Magdalina (ili Magdalena) − Blaga Marija bila je ranohrišćanska svetiteljka, učenica i pratilja Isusa Hrista, koja se smatra ravnom apostolima.

Prema zabeleškama sva četiri kanonska Jevanđelja, u kojima je po imenu pomenuta 12 puta (više od svih ostalih apostola), Marija je posvedočila Isusovom raspeću i njegovom vaskrsenju. Nadimak Magdalina trebalo bi, po mišljenju istoričara, da ukazuje na njeno poreklo, tj. na varoš Magdalu, na zapadnoj obali Galilejskog jezera, u tadašnjoj rimskoj provinciji Judeji.

Jevanđelje po Luki pominje Mariju kao jednu od žena koje su putovale sa Isusom, koja je pomagala njegov podvig vlastitim dobrima, ukazujući najverovatnije na njeno imućstvo. Luka kaže da je Magdalinu mučilo sedam zlih duhova (besova), od kojih ju je Isus oslobodio. Sva četiri Jevanđelja pominju je − ili kao usamljenu žensku figuru, ili kao jednu od nekolicine žena koje su bile uz Isusa za vreme njegovog pogubljenja. Kasniji gnostički spisi uvode Magdalinu kao jednu od centralnih biblijskih figura. Tako Jevanđelje po Tomi, Jevanđelje po Filipu, Dijalog Spasitelja i Pistis Sophia govore o posebnom odnosu između Marije i Hrista, u kome je ona bila njegov omiljeni učenik, apostol nad apostolima, ona koju je ljubio u usta i koja je najbolje razumela njegove reči. Otud ljubomora i ka njoj usmeren bes apostola Petra.