Kraj bacanja flaša? Srbija uvodi sistem koji će vam vraćati novac za ambalažu – evo šta se sprema i kako će funkcionisati

Depozitni sistem za ambalažu

Srbija, 17. Juli 2026. – Građani Srbije uskoro bi mogli da dobijaju novac za svaku vraćenu plastičnu ili staklenu flašu i limenku, umesto da ambalaža završava na deponijama ili u prirodi. Potpisivanjem Sporazuma o saradnji između Ministarstva zaštite životne sredine i NALED-a napravljen je važan korak ka uvođenju depozitnog sistema za ambalažu od pića, modela koji već godinama daje odlične rezultate u brojnim evropskim državama.
Iako datum početka primene još nije saopšten, potpisani sporazum pokazuje da država ubrzava pripreme za jednu od najvećih promena u oblasti upravljanja otpadom u poslednjih nekoliko decenija.

Šta je depozitni sistem?

Depozitni sistem funkcioniše po jednostavnom principu – prilikom kupovine pića građanin plaća mali dodatni iznos (depozit), koji mu se u potpunosti vraća kada praznu ambalažu vrati na predviđeno mesto.

Takav model već postoji u više od 15 evropskih zemalja, među kojima su Nemačka, Hrvatska, Norveška, Finska, Litvanija i Slovačka, gde se prikuplja i više od 90 odsto ambalaže.

U Srbiji se trenutno veliki deo plastične, staklene i metalne ambalaže i dalje završava na deponijama ili u prirodi, dok bi novi sistem trebalo značajno da poveća reciklažu.

Šta predviđa sporazum?

Sporazum koji su potpisali Ministarstvo zaštite životne sredine i NALED predstavlja okvir za zajednički rad na:

  • uvođenju depozitnog sistema za ambalažu od pića,
  • unapređenju propisa iz oblasti upravljanja otpadom,
  • razvoju cirkularne ekonomije,
  • jačanju kapaciteta lokalnih samouprava,
  • pripremi analiza i javnih politika iz oblasti zaštite životne sredine.

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je da će sporazum doprineti modernizaciji sistema upravljanja otpadom i ubrzati zelenu tranziciju Srbije.

Nije reč samo o flašama

Saradnja Ministarstva i NALED-a obuhvata mnogo širi plan reformi.

Jedan od prioriteta biće rešavanje problema otpada od hrane, koji čini čak oko 40 odsto ukupnog komunalnog otpada u Srbiji. Planira se razvoj novih sistema za prikupljanje, preradu i ponovnu upotrebu biootpada.

Paralelno se radi i na unapređenju sistema upravljanja otpadnim vozilima. Kroz projekat koji NALED realizuje uz podršku GIZ-a razmatra se ograničavanje uvoza automobila sa motorima standarda EURO 3 i EURO 4, kao i formiranje regionalnih centara za sakupljanje rashodovanih vozila.

Od 1. jula pokrenut je i prekogranični projekat koji finansira Evropska unija, a koji uključuje pilot-prikupljanje otpadnih jestivih ulja i otpada od hrane u Šapcu i hrvatskom Otoku.

Kako bi to izgledalo u praksi?

Iako detalji za Srbiju tek treba da budu definisani kroz zakonska rešenja, iskustva drugih zemalja pokazuju da sistem uglavnom funkcioniše ovako:

  • kupac plaća depozit prilikom kupovine pića,
  • praznu ambalažu vraća u prodavnici ili na automat za povrat,
  • depozit mu se odmah vraća u gotovini ili kao vaučer za kupovinu.

Na ovaj način motivišu se građani da ambalažu ne bacaju u prirodu, već da je vrate u sistem reciklaže.

Šta to znači za građane?

Ako Srbija uvede model kakav već funkcioniše u većem delu Evrope, građani neće imati novi trošak, već će privremeno izdvajati depozit koji će dobiti nazad nakon vraćanja ambalaže.

Istovremeno, očekuje se manje otpada na ulicama, u rekama i na divljim deponijama, veća stopa reciklaže i manje korišćenje novih sirovina, što je jedan od osnovnih ciljeva cirkularne ekonomije.

Potpisani sporazum ne znači da depozitni sistem počinje odmah, ali predstavlja važan signal da Srbija ulazi u završnu fazu priprema za reformu koja bi mogla da promeni način na koji građani postupaju sa ambalažnim otpadom i približi zemlju standardima koji već godinama važe u Evropskoj uniji.

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

2 Comments

  1. Хоће ли бити политички некоректно ако ово случајно назовемо кауцијом?

  2. Depozitni sistem može biti značajan iskorak, ali samo ako iz prethodnih iskustava nešto naučimo.

    Zrenjanin je već bio pilot-grad u projektu “Pametno recikliraj”. Postavljeni su reciklomati, vođena je intenzivna promotivna kampanja i najavljivan je potpuno novi model prikupljanja ambalaže. Danas, nekoliko godina kasnije, javnost i dalje nema odgovor na osnovna pitanja: koliko je ambalaže zaista prikupljeno, koliki je bio odziv građana, koliko je sistem koštao, da li je bio ekonomski održiv i koje su najvažnije lekcije tog pilot-projekta.

    A upravo tome pilot projekti služe – da testiraju sistem i javno pokažu rezultate, kako bi naredni koraci bili zasnovani na iskustvu, a ne na pretpostavkama.

    Treba imati u vidu i da depozitni sistem neće obuhvatiti sav ambalažni otpad, već prvenstveno PET boce i aluminijumske limenke, odnosno najvredniji deo toka sekundarnih sirovina. To će neminovno promeniti postojeći lanac sakupljanja i direktno uticati na neformalne sakupljače i otkupljivače koji danas upravo od tog materijala ostvaruju najveći deo prihoda. O tom socijalnom aspektu gotovo da se uopšte ne govori.

    Na kraju, važno je izbeći još jednu čestu zabludu. Depozitni sistem nije sistem upravljanja otpadom. On rešava jedan, relativno mali, ali veoma važan tok otpada. Sve ostalo – biootpad, tekstil, kabasti, građevinski i mešani komunalni otpad – i dalje ostaje izazov koji zahteva potpuno drugačija sistemska rešenja.

    Možda je zato najvažnije pitanje danas mnogo jednostavnije: šta smo naučili iz pilot-projekta koji smo već imali i zašto ti rezultati nikada nisu javno predstavljeni? Bez tog odgovora teško je proceniti koliko smo zaista spremni za sledeći korak.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px