ISTRAŽIVAČKI SERIJAL (1. DEO): Kako je država posegnula za penzijama građana Srbije?

ISTRAŽIVAČKI SERIJAL (1. DEO) - penzije

Srbija, 1. jul 2026. – Četiri godine trajalo je umanjenje dela penzija u Srbiji. Vlast je tvrdila da je to jedini način da država izbegne finansijski kolaps, dok su brojni penzioneri smatrali da im je oduzeto pravo koje su sticali decenijama rada. Dvanaest godina kasnije vraćamo se na početak priče i istražujemo kako je sve počelo.

Penzija nije socijalna pomoć. Ona predstavlja pravo koje zaposleni stiče nakon decenija rada i uplaćivanja doprinosa. Upravo zato odluka države da 2014. godine umanji isplatu dela penzija izazvala je jednu od najvećih polemika u novijoj istoriji Srbije.

Za jedne je to bila neophodna mera koja je spasila državne finansije, dok je za druge predstavljala zadiranje u stečena prava gotovo milion građana. Danas, više od deset godina kasnije, javnost se mnogo češće seća jednokratnih pomoći i povećanja penzija nego činjenice da su penzije četiri godine bile umanjivane. Ovim serijalom pokušavamo da odgovorimo na pitanje: Šta se zaista dogodilo između 2014. i 2018. godine?

Srbija pred bankrotom?

Kada je sredinom 2014. godine formirana Vlada Srbije na čijem je čelu bio Aleksandar Vučić, zemlja se suočavala sa ozbiljnim fiskalnim problemima.

Prema podacima Ministarstva finansija i međunarodnih finansijskih institucija: budžetski deficit bio je među najvećima u Evropi, javni dug ubrzano je rastao, rashodi za plate u javnom sektoru i penzije činili su veliki deo državnog budžeta, Srbija je započela pregovore sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o sprovođenju programa fiskalne konsolidacije. Tadašnja Vlada tvrdila je da bez ozbiljnih mera postoji opasnost od finansijske nestabilnosti i daljeg zaduživanja države.

Donošenje zakona po hitnom postupku

Već u oktobru 2014. godine Narodna skupština usvojila je Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija. Zakon je stupio na snagu 28. oktobra 2014. godine, a počeo je da se primenjuje na penzije za novembar iste godine. Zanimljivo je da sam naziv zakona nije govorio o „smanjenju penzija“, već o „privremenom uređivanju načina isplate penzija“.

Ko je bio obuhvaćen?

Važno je istaći da nisu svim penzionerima umanjene penzije.

Visina penzije

Umanjenje

do 25.000 dinara

nije bilo umanjenja

od 25.000 do 40.000 dinara

umanjen deo iznad 25.000 dinara

preko 40.000 dinara

umanjenje po višoj stopi za deo iznad praga

Efektivno umanjenje zavisilo je od visine penzije i kretalo se od oko 0 do približno 19,4 odsto.

Koliko je mera trebalo da traje?

Jedno od najzanimljivijih pitanja jeste koliko je građanima rečeno da će ova mera trajati. U prvobitnim obrazloženjima pominjalo se da je reč o privremenoj meri koja će važiti dok se ne stabilizuju javne finansije. U ranim verzijama predloga zakona kao okvir se navodio kraj 2017. godine. Međutim, zakon je kasnije izmenjen i njegova primena je produžena. Na kraju je trajao gotovo četiri godine. Primenjivao se od novembra 2014. do 30. septembra 2018. godine.

Stav penzionera

Veliki broj penzionera smatrao je da su penzije stečeno pravo, da država ne može jednostrano menjati već doneta rešenja o penziji i da je najveći teret fiskalne konsolidacije prebačen upravo na starije građane. Pojedina udruženja organizovala su proteste, podnosila inicijative Ustavnom sudu i najavljivala tužbe protiv države.

Prvi veliki spor

Posebno zanimljivo pitanje odnosilo se na proceduru. Brojni pravnici ukazivali su da Republički fond PIO nije donosio pojedinačna rešenja o svakom umanjenju, već je zakon primenjivan neposredno. Fond PIO je odgovarao da nije odlučivao o pravu na penziju, već da je zakon uređivao način isplate, zbog čega nije bilo potrebe za novim rešenjima. Taj stav je kasnije bio predmet brojnih pravnih rasprava.

Šta ćemo istražiti u narednom nastavku?

Prvi deo serijala odgovorio je na pitanje kako je došlo do umanjenja penzija.

Ali ostaje mnogo važnije pitanje: koliko je novca za četiri godine zapravo uzeto penzionerima? Da li se radi o nekoliko stotina miliona evra ili o milijardama? Koliko je prosečno izgubio jedan penzioner? Koliko ih je bilo obuhvaćeno ovom merom? I da li je taj novac ikada vraćen?

Na ta pitanja pokušaćemo da odgovorimo u drugom delu istraživačkog serijala, kroz analizu zvaničnih finansijskih podataka, budžetskih izveštaja i procena ekonomista.

Napomena redakcije

Ovaj serijal zasniva se na zakonima, zvaničnim dokumentima, javno dostupnim finansijskim podacima i sudskim odlukama. Cilj nije političko zagovaranje, već hronološko i činjenično prikazivanje događaja kako bi čitaoci mogli da steknu potpuniju sliku o jednoj od najznačajnijih ekonomskih mera u novijoj istoriji Srbije.

Hvala što nas pratite, vaš portal sa vestima, koje nisu uvek najlepše volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px