REAGOVANJE NA TEKST I ODGOVORE VODOVODA: Zašto nije dovoljno objasniti kvar?

REAGOVANJE NA TEKST

Građani ne očekuju savršen sistem. Očekuju sistem koji uči iz svojih slabosti.

„Savršenstvo se ne postiže kada više nema šta da se doda, već kada više nema šta da se oduzme.“
Antoine de Saint-Exupéry

Poslednjih dana Zrenjaninci su ponovo radili ono što rade već godinama. Otvorili su slavinu, videli da nema vode ili da je voda zamućena i postavili pitanje: „Šta se dogodilo?“ Vodovod je odgovorio. Nestalo je električne energije, pumpe su stale, nakon ponovnog uspostavljanja rada došlo je do promene hidrauličkih uslova u mreži, podigao se talog, a agregati nisu uključivani jer bi njihovo povezivanje za kratkotrajne prekide trajalo gotovo koliko i sam prekid. To su odgovori koji imaju tehničku logiku i koji objašnjavaju konkretan događaj.

Ali dok sam čitao pitanja građana i odgovore Vodovoda, imao sam utisak da obe strane razgovaraju o istoj stvari, a zapravo govore različitim jezicima.

Građani pitaju zašto je nestala voda. Inženjeri pitaju zašto je jedan događaj bio dovoljan da posledice oseti ceo grad.

Ta razlika možda deluje nevažna, ali upravo tu počinje razumevanje infrastrukture.

Ako avion kasni zbog nevremena, niko razuman neće tvrditi da je problem u oblacima. Nevreme je sastavni deo vazdušnog saobraćaja. Problem nastaje tek ako jedan oblak zatvori ceo aerodrom. Isto važi i za vodovodni sistem. Nestanak električne energije nije izuzetak niti incident koji se nikada ne sme dogoditi. Takve situacije postoje svuda u svetu. Pitanje nije zašto je do njih došlo, već koliko je sistem projektovan da njihove posledice učini što manjim.

Upravo zbog toga ozbiljni infrastrukturni sistemi ne projektuju se samo za normalne uslove rada. Oni se projektuju i za ono što će se pre ili kasnije sigurno dogoditi – kvar, prekid napajanja, otkazivanje opreme ili ljudsku grešku. U svetu se za to koristi izraz resilience, odnosno otpornost sistema. To nije sposobnost da kvar nikada ne nastane. To je sposobnost da građani taj kvar gotovo i ne primete.

Inženjeri retko pitaju zašto je došlo do kvara. Oni pitaju zašto je jedan kvar bio dovoljan da poremeti ceo sistem.

I priča o zamućenju vode može se posmatrati na isti način. Ako voda iz postrojenja izlazi zdravstveno ispravna, a zamućenje nastaje tek nakon ponovnog uspostavljanja protoka, onda tema više nije samo prerada vode. Ona postaje priča o distributivnoj mreži, njenoj starosti, hidraulici, talozima koji se godinama formiraju i načinu na koji sistem reaguje kada se uslovi rada naglo promene. To nije razlog za dramatizaciju. Ali jeste razlog da razgovor ode korak dalje od objašnjenja jednog događaja.

Možda upravo tu nedostaje još jedan sloj komunikacije sa građanima. Ne samo odgovor šta se dogodilo, već i odgovor šta će biti drugačije kada se sledeći put dogodi isto. Koliko je sistem danas otporniji nego pre godinu dana? Koje su njegove najslabije tačke? Postoji li plan da se vreme oporavka skrati? Da li postoje tehnička rešenja koja bi ovakve prekide učinila manje primetnim? Upravo na tim pitanjima počinje poverenje u infrastrukturu.

Transparentnost ne počinje kada institucija objasni šta se dogodilo. Transparentnost počinje kada građani mogu da vide kako će sistem biti otporniji sledeći put.

Na kraju, možda je najveća greška kada svaku ovakvu situaciju posmatramo kao pojedinačan kvar. Infrastruktura nije zbir cevi, pumpi i kablova. Ona je sistem koji svakog dana polaže isti ispit. Kada ga položi, gotovo niko to ne primeti. Kada ga ne položi, svi primete posledice. Zato kvalitet jednog vodovoda ne određuje broj kvarova, već njegova sposobnost da ih apsorbuje, ograniči i prevaziđe.

Stabilan vodovodni sistem ne počinje odgovorom na pitanje zašto je nestalo vode. Počinje odgovorom na pitanje koliko je infrastruktura spremna da sledeći kvar za većinu građana prođe gotovo neprimećeno.

A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px