Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]

Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]
Nakon što se razume kako postojeći model funkcioniše i kako bi sistem trebalo da izgleda, sledeće pitanje više nije organizaciono, već finansijsko: koliko bi takav sistem zaista trebalo da košta. Na to pitanje odgovor nije jedna brojka, jer cena ne zavisi od jedne odluke, već od načina na koji je ceo model postavljen, pa je zato važno odmah razdvojiti procenu od pretpostavke.
Ovo nije finansijski model, već inženjerska procena reda veličine, zasnovana na strukturi otpada definisanoj kroz Lokalni plan upravljanja otpadom i tipičnim odnosima troškova u sistemima koji funkcionišu. Cilj nije da se dobije tačan broj, već da se definiše realan okvir kretanja troška, jer tek kada se taj okvir razume, postaje jasno gde sistem funkcioniše, a gde počinje da gubi logiku.
Sve počinje od količine i strukture otpada. U Zrenjaninu se radi o približno 55.000 tona godišnje, sa dominantnim udelom biootpada i značajnim učešćem reciklabilnih materijala, i upravo ta struktura ne određuje samo kako sistem treba da izgleda, već i kako se trošak raspoređuje unutar njega.
Sakupljanje predstavlja prvi i najvidljiviji sloj, jer vozila, radna snaga, gorivo i organizacija ruta čine osnov operativnog sistema, pa se u praksi ovaj deo najčešće kreće u rasponu od 40 do 70 evra po toni, u zavisnosti od stepena optimizacije.
Odmah iza toga dolazi logistika, koja je često nevidljiva, ali ima direktan uticaj na cenu, jer transport između tačaka u sistemu zavisi od udaljenosti, kontinuiteta tokova i organizacije, pa ovaj deo realno dodaje još 10 do 25 evra po toni. Upravo ovde sistem najčešće počinje da gubi efikasnost, jer se trošak generiše bez jasne kontrole nad tokovima.
Prava razlika između uklanjanja otpada i upravljanja njime nastaje u tretmanu, gde sortiranje suvog toka, mehanički tretman mešanog otpada i obrada biootpada čine osnov funkcionalnog sistema. Ovaj segment se u realnim uslovima najčešće kreće između 30 i 60 evra po toni, ali njegova efikasnost ne zavisi presudno od tehnologije, već od kvaliteta ulaznog toka, odnosno od toga da li je sistem uopšte uspostavljen ili samo simuliran.
Na kraju dolazi odlaganje, ali u uređenom modelu ono više nije centralna tačka sistema, već njegova završnica, jer na deponiju dolazi samo deo ukupnog otpada, pre svega sitna frakcija i deo reziduala, pa se trošak ovog segmenta najčešće kreće u rasponu od 20 do 40 evra po toni. U praksi, međutim, upravo ovaj deo često postaje dominantan, ne zato što mora, već zato što sistem pre toga ne funkcioniše kako je zamišljeno.
Istovremeno, postoji i suprotan tok, jer se deo troškova vraća kroz tržište: papir, plastika, metal i drugi materijali imaju svoju vrednost, koja nije stabilna, ali u funkcionalnom sistemu predstavlja realan finansijski tok koji smanjuje ukupan trošak, najčešće u rasponu od 10 do 30 evra po toni. Bez stabilnog izdvajanja i kontrole kvaliteta, ovaj tok praktično nestaje, pa sistem gubi jedan od retkih mehanizama koji ga finansijski rasterećuje.
Kada se svi ovi elementi posmatraju zajedno, okvir postaje znatno jasniji nego što deluje na prvi pogled, jer se sistem zasnovan na strukturi otpada kakva postoji u Zrenjaninu realno kreće u rasponu od približno 120 do 180 evra po toni. To nije precizan broj, već opseg u kome sistem može da funkcioniše.
Upravljanje otpadom u Zrenjaninu i danas košta. Kada se postojeći troškovi sakupljanja, transporta i odlaganja prevedu na nivo domaćinstva, dolazi se do iznosa koji se kreće približno u rasponu od 15 do 20 evra mesečno.
Uređen sistem, sa kontrolom tokova, infrastrukturom i funkcionalnim tretmanom otpada, kretao bi se u približno istom opsegu, oko 15 do 22 evra mesečno po domaćinstvu, u zavisnosti od nivoa optimizacije i kvaliteta ulaznog toka.
Razlika, dakle, nije u tome koliko sistem košta. Razlika je u tome šta građani dobijaju za taj novac.
U poređenju sa evropskim praksama, gde se troškovi razvijenih sistema kreću između 150 i 250 evra po toni, ovaj okvir ne odstupa značajno, ali razlika nije u visini troška, već u tome šta taj trošak proizvodi. U uređenim sistemima, cena obezbeđuje kontrolu tokova, stabilnost i infrastrukturu, dok u neuređenim modelima koji nisu povezani ista ili slična cena može da postoji bez tih efekata, što znači da trošak postoji, ali sistem ne.
Zbog toga se pitanje cene često postavlja pogrešno, jer nije ključno da li je sistem skup, već da li trošak proizvodi sistem. Kada se trošak posmatra bez strukture, deluje kao posledica, dok kroz sistem postaje rezultat. U praksi, to je razlika između sistema koji funkcioniše i sistema koji samo opstaje.
U uređenom modelu, trošak proizvodi sistem.
U neuređenom, trošak postoji i bez sistema.
A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović
Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com
Pročitajte i ove vesti…




Narodno pozorište „Toša Jovanović” Zrenjanin i Narodno pozorište „Sterija” Vršac potpisali su Protokol o međusobnoj saradnji, kojim je formalizovana

Na području Policijske uprave u Zrenjaninu tokom proteklog vikenda registrovano je ukupno pet saobraćajnih nezgoda, u kojima je šest

Dok se u javnosti sve češće govori o velikim investicijama u sportsku infrastrukturu, organizaciji značajnih sportskih događaja i ambicioznim

Ljubitelji životinja, porodice sa decom i svi ljudi dobre volje imaće priliku da u sredu, 2. jula, učestvuju u humanitarnoj akciji namenjenoj

U nedelju, 21. juna na Jutjub (YouTube) kanalu Kulturnog centra Zrenjanina u 10 časova počinje emitovanje prve emisije 11. sezone Supersu
Volim Zrenjanin Newsletter
Ne propustite više nijednu važnu vest!
10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.
Upoznajte nas…
Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.
Poslovni podaci:
Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90
VOLIM ZRENJANIN
Kontaktirajte redakciju
Redakcija portala
Pozdrav, kako možemo da vam pomognemo?