Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]

Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]
Nakon što se razume kako postojeći model funkcioniše, sledeće pitanje više nije koliko košta, već kako bi uopšte trebalo da izgleda sistem koji može da funkcioniše dugoročno.
U slučaju Zrenjanina, odgovor na to pitanje već delimično postoji. Definisan je kroz Lokalni plan upravljanja otpadom. Problem nije u tome što ne znamo šta treba da radimo, već što ti elementi nikada nisu povezani u funkcionalnu celinu.
Sve počinje na mestu gde otpad nastaje. U domaćinstvu. U svakodnevnoj rutini koja danas izgleda jednostavno, ali zapravo određuje sve što se kasnije dešava.
U realnom modelu, razdvajanje otpada nije komplikovano. Dovoljan je jasan i stabilan okvir u kome se razlikuju mešani otpad, suvi reciklabilni tok i biootpad. Takav pristup je već predviđen kroz plan, uključujući koncept „dve kante“ i razvoj zelenih ostrva.
Ono što se često zanemaruje jeste biootpad. A upravo on čini najveći deo ukupnog komunalnog otpada. Bez njegovog izdvajanja, ostatak sistema radi sa nestabilnim ulazom i ne može da postigne ozbiljnije rezultate. Kućno kompostiranje i odvojeno sakupljanje zelenog otpada nisu dodatak, već osnov.
Kada se otpad jednom razdvoji, sakupljanje prestaje da bude samo logistika i postaje alat upravljanja. Nije više pitanje samo kada kamion dolazi, već šta preuzima i u kojoj količini. Praćenje količina po rutama postaje minimum bez kog se sistem ne može razumeti.
U gradskim zonama, ovu logiku prati i jedan od najjednostavnijih poteza. Uvođenje kontejnera za staklo. Njegovo izdvajanje odmah smanjuje opterećenje ostatka sistema, bez potrebe za složenim rešenjima.
Kako se količine stabilizuju, na površinu izlazi deo koji građani ne vide, ali koji u najvećoj meri određuje cenu. Logistika. Rute, transport, organizacija kretanja otpada. Bez toga, svaki sistem postaje skuplji nego što mora da bude. A kada se to ne vidi, rast troškova deluje kao nužnost, a ne kao posledica lošeg dizajna.
U tom trenutku dolazi faza koja pravi ključnu razliku između uklanjanja otpada i upravljanja njime. Tretman.
Za Zrenjanin, to ne znači visoku automatizaciju, već funkcionalan i stabilan minimum. Sortiranje suvog toka, mehanički tretman mešanog otpada i jasno razdvajanje sitne frakcije.
Fina frakcija ide na odlaganje. Izdvojeni materijali idu u reciklažu. Ostatak postaje rezidual koji se usmerava ka energetskom iskorišćenju.
U toj tački sistem počinje da dobija smisao. Ne zato što je složen, već zato što je povezan.
Biootpad u tom kontekstu dobija posebno mesto. Postoji osnova, postoji infrastruktura, postoji potencijal. Ono što nedostaje jeste kontinuitet. Kada se taj deo uspostavi, količine otpada za odlaganje počinju da padaju.
Izdvojeni materijali tada više nisu problem, već resurs. Ali samo pod jednim uslovom. Da postoji tržište i stabilan izlaz. U suprotnom, separacija ostaje trošak bez efekta.
Zato upravljanje otpadom izlazi izvan komunalnog sistema i ulazi u zonu tržišta materijala.
Na kraju ostaje deponija. Ne kao početak, već kao poslednja tačka. Na odlaganje dolazi samo ono što nije moguće iskoristiti.
U slučaju Zrenjanina, to znači sanaciju postojećeg odlagališta, kontrolisano odlaganje i povezivanje sa regionalnim sistemom.
Kada se svi ovi delovi slože, slika postaje jednostavna. Problem je što ta slika danas ne postoji u praksi.
Umesto sistema, postoji niz nepovezanih aktivnosti.
Od približno 55.000 tona otpada godišnje, jedan deo bi trebalo da završava kao sitna frakcija na odlaganju. Jedan deo da ide u reciklažu. Ostatak postaje rezidual koji se koristi kao energent ili završava na deponiji.
To nije idealna slika. To je realan okvir sistema koji može da funkcioniše.
Razlika između postojećeg stanja i uređenog modela nije u tehnologiji. Razlika je u tome da li se tok otpada prati i usmerava, ili se na njega samo reaguje.
U prvom slučaju postoji upravljanje. U drugom postoji samo održavanje.
Zrenjanin nema problem sa nedostatkom rešenja. Ključni elementi već postoje. Ono što nedostaje jeste njihovo povezivanje u funkcionalnu celinu.
Dok se to ne desi, troškovi će rasti, količine ostati nejasne, a odluke će se donositi bez jasne slike.
Onog trenutka kada se to poveže, stvari se menjaju brzo.
Tokovi postaju merljivi. Troškovi razumljivi. Dok god ta veza ne postoji, upravljanje otpadom ostaje pitanje troška, a ne sistema.
A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović
Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com
Pročitajte i ove vesti…




Sa vrha postrojenja u Prahovu vidi se nešto što u većini gradova u Srbiji još uvek ne postoji. Kontrolisan tok otpada koji ima početak

Na međunarodnoj manifestaciji „Naučnici i umetnici u lepotama sadašnjosti“, održanoj 30. maja u hotelu Slavija u Beogradu, profesori

Ljubitelji horske muzike večeras će imati priliku da uživaju u nastupu jednog od najstarijih pevačkih društava u Srbiji. U okviru XIII

Najmlađi Zrenjaninci i njihovi roditelji imaće priliku da u nedelju, 7. juna, uživaju u bioskopskoj projekciji animiranog filma „Ovce detektivi“,

U Opštoj bolnici „Đorđe Joanović“ Zrenjanin će se u toku vikenda (6. i 7. jun) obaviti dva skrininga: na tumore jetre i na tumore kože. U
Volim Zrenjanin Newsletter
Ne propustite više nijednu važnu vest!
10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.
Upoznajte nas…
Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.
Poslovni podaci:
Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90


VOLIM ZRENJANIN
Kontaktirajte redakciju
Redakcija portala
Pozdrav, kako možemo da vam pomognemo?