Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]

Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]
„Otpad je samo resurs koji se nalazi na pogrešnom mestu.” – Mark Victor Hansen
U Zrenjaninu nije retkost da se pored kontejnera pojavi stari televizor, polomljen monitor ili frižider koji više ne radi. Nekad tu stoji danima, nekad nestane već narednog jutra. Građani uglavnom pretpostavljaju da će ga neko odneti, i obično se to zaista i desi. Ipak, retko ko razmišlja kuda taj uređaj zapravo ide i kroz kakav sistem mora da prođe da bi na kraju bio bezbedno rastavljen i recikliran.
Koliko je neki sistem važan obično postane jasno tek kada prestane da funkcioniše. Kod otpada je to posebno vidljivo. Kada organizovani tokovi prikupljanja i reciklaže stanu, otpad ne nestaje. On samo prestaje da ima jasan put. Upravo se to poslednjih meseci dešava sa jednim važnim delom sistema upravljanja otpadom u Srbiji.
Reč je o takozvanim posebnim tokovima otpada. U tu grupu spadaju električni i elektronski uređaji, otpadne gume, baterije i akumulatori, otpadna ulja i vozila na kraju životnog veka. Za razliku od komunalnog otpada, ovi tokovi zahtevaju specijalizovanu infrastrukturu, kontrolisane procese rastavljanja i bezbedno upravljanje komponentama koje često sadrže opasne materije.
Ekonomija takvog modela upravljanja otpadom drugačija je nego što se često pretpostavlja. Kod električnog i elektronskog otpada prihod od prodaje sekundarnih sirovina obično pokriva tek manji deo troškova obrade. U praksi se procenjuje da prodaja izdvojenih reciklabilnih materijala pokriva tek oko 20% ukupnih troškova tretmana, dok preostalih 80% vezano za logistiku, rastavljanje i tretman opasnih komponenti direktno zavisi od podsticaja.
Pojedini delovi elektronskih uređaja, poput određenih baterija, kondenzatora ili komponenti sa teškim metalima, moraju se slati na specijalizovani tretman, često u postrojenja van zemlje. To dodatno povećava ukupne troškove obrade.
Zbog toga je u Srbiji pre više od jedne decenije uveden poseban finansijski mehanizam. Proizvođači i uvoznici proizvoda poput televizora, frižidera, guma ili akumulatora plaćaju ekološke naknade koje se slivaju u budžet republike Srbije sa jasnom namenom.
Ideja tog sistema je jednostavna. Deo novca koji se prikupi prilikom prodaje proizvoda koristi se kasnije za njegovo zbrinjavanje na kraju životnog veka. Na taj način obezbeđuje se da otpad ima organizovan i kontrolisan put od trenutka kada nastane do trenutka kada bude obrađen.
Problem nastaje kada finansijski mehanizam prestane da funkcioniše stabilno. Krajem prošle godine uredba koja je regulisala isplatu podsticaja prestala je da važi, dok novi model još uvek nije uspostavio stabilan sistem finansiranja. U međuvremenu je objavljen predlog nove uredbe koji uvodi drugačiju logiku. Umesto dosadašnjeg modela podsticaja predviđa se sistem aukcija i kvota u kome operateri konkurišu cenom za tretman određenih količina otpada.
Na prvi pogled takav model može delovati kao racionalno tržišno rešenje. Međutim, kod tokova otpada čija je obrada već skuplja od vrednosti materijala koji se iz njih mogu izdvojiti, dodatno spuštanje cene lako može dovesti do toga da sistem prestane da bude održiv.
U takvoj situaciji posledice se ne vide odmah u zakonima ili uredbama. One se vrlo brzo pojavljuju na terenu. Otpad koji je do juče imao organizovan put kroz sistem počinje da izlazi iz njega. Deo završava u sivim tokovima, deo ostaje kod građana, a deo se na kraju pojavljuje u komunalnim kontejnerima ili na mestima gde nikada nije trebalo da bude.
Gradovi poput Zrenjanina takve promene osećaju vrlo brzo. Građani često nemaju jasno mesto gde mogu da predaju elektronski otpad, stare baterije ili gume. Kada takva infrastruktura ne postoji ili prestane da funkcioniše, ljudi se snalaze kako znaju, pa otpad lako završava u komunalnom toku ili na divljim deponijama.
Reciklažna dvorišta predstavljaju infrastrukturu koja treba da spreči takve situacije. To su mesta koja određuje lokalna samouprava, a kojima upravlja komunalno preduzeće, na kojima građani mogu da predaju posebne tokove otpada koji ne pripadaju komunalnom sistemu, poput elektronskih uređaja, baterija, guma ili otpadnih ulja. Takve tačke omogućavaju da ovi materijali odmah uđu u kontrolisan tok prikupljanja i tretmana.
Paradoks upravljanja otpadom je što je sistem najnevidljiviji onda kada funkcioniše dobro. Materijali imaju jasan put i sve deluje jednostavno. Tek kada se taj lanac prekine, postaje jasno koliko je zapravo složen. Upravljanje otpadom je zato pre svega pitanje dizajna sistema, a ne dobre volje pojedinaca.
Stabilni sistemi ne nastaju iz kampanja ili povremenih akcija. Oni nastaju kada postoji jasan tok materijala, stabilan finansijski mehanizam i infrastruktura koja taj tok kontroliše. Kada jedan od ta tri elementa nestane, posledice se vrlo brzo vide u prostoru.
Jer osnovno pravilo svakog sistema upravljanja otpadom je jednostavno:
A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović
Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com
Pročitajte i ove vesti…




Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je meteorološko upozorenje za četvrtak, 16. jul, zbog mogućnosti lokalnih grmljavinskih

Vlada Republike Srbije donela je odluku o dodatnom smanjenju akcize na gorivo, čime je ukupno umanjenje dostiglo 20 odsto. Odluka

Najnovije istraživanje javnog mnjenja koje je objavio Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) pokazuje značajne promene

U samom srcu Zrenjanina, na adresi Miletićeva 3/1a, pre 9 meseci otvoren je novi grooming salon “Max” koji je za ovo kratko vreme

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) saopštila je danas da je od 159 raspisanih konkursa za projektno sufinansiranje
Volim Zrenjanin Newsletter
Ne propustite više nijednu važnu vest!
10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.
Upoznajte nas…
Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.
Poslovni podaci:
Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90


VOLIM ZRENJANIN
Kontaktirajte redakciju
Redakcija portala
Pozdrav, kako možemo da vam pomognemo?
One comment
U međuvremenu smo napunili šume i potoke sa gumama i frižiderima.. Ni gradska čistoća nije htela da ih preuzme, ni za pare.. Ako ostavite četiri gume, pored kontejnera, sutra ih je 400.