Koliko otpada proizvodi jedan kvadratni metar: Kako model obračuna komunalnog otpada utiče na građane i privredu u Zrenjaninu

„Sve treba učiniti što jednostavnijim, ali ne jednostavnijim nego što jeste.“ – Albert Einstein

Računi za iznošenje komunalnog otpada stižu redovno, samo odgovori na pitanja kasne ili ne stižu nikad. Sve je poznato, iznos je uglavnom stabilan i retko ko razmišlja kako je ta cifra zapravo izračunata. Otpad iz kuhinje, ambalaža iz prodavnice, kartonske kutije i kese završavaju u kontejneru iza zgrade, kamion dolazi po rasporedu i sistem funkcioniše dovoljno tiho da se o njemu ne razmišlja previše.

Ali postoji jedna zanimljiva činjenica. Većina građana taj sistem ne plaća prema količini otpada koju proizvede, već prema površini stana u kojem živi.

Drugim rečima, komunalni sistem pretpostavlja da količina otpada ima neku vrstu veze sa kvadratnim metrima.

Slična logika primenjuje se i na privredu. Poslednjih nedelja pojedini preduzetnici u Zrenjaninu ukazali su da su im računi za iznošenje otpada značajno porasli ili da je došlo do promene načina obračuna. Unija poslodavaca počela je da prikuplja podatke među članovima kako bi utvrdila šta se zapravo promenilo i da li je povećanje sistemsko ili pojedinačno.

Na prvi pogled to deluje kao klasičan spor oko cene komunalne usluge. Međutim, ispod te rasprave krije se zanimljiviji problem. Način na koji se uopšte računa komunalni otpad.

Komunalni sistemi u suštini upravljaju materijalnim tokovima. Otpad ima svoju masu, zapreminu, učestalost nastanka i logistiku transporta. Kontejneri se pune, kamioni prate rute, a deponije ili postrojenja primaju određene količine materijala. Sve je u osnovi fizički sistem koji se može meriti.

Kada dođe trenutak naplate, taj fizički tok često nestaje iz računice. Umesto toga uvodi se administrativni parametar. Kvadratura.

Tako u jednom stanu od četrdeset kvadrata može živeti četvoročlana porodica koja svakodnevno proizvodi značajnu količinu otpada, dok u stanu od sto kvadrata može živeti jedna osoba. Sistem će u većini slučajeva pretpostaviti da veći stan proizvodi više otpada.

Ista logika pojavljuje se i kod poslovnih prostora. Restoran i butik mogu imati identičnu površinu, ali količina otpada koju proizvode može biti drastično različita.

Zrenjanin nema problem sa cenom otpada. On ima problem sa modelom kojim se ta cena računa.

Prema Zakonu o komunalnim delatnostima, lokalna samouprava ima pravo da definiše način obračuna komunalnih usluga i kategorije korisnika. To istovremeno znači da način obračuna mora biti jasno definisan i javno dostupan. Komunalne usluge ne funkcionišu samo kroz kamione i kontejnere, već i kroz metodologiju kojom se cena izračunava. Ta metodologija mora imati vezu sa troškovima sistema i opterećenjem koje korisnici stvaraju, i mora biti ekonomski opravdana.

Drugim rečima, svaki sistem naplate mora imati jasno objašnjivu vezu između stvarnih troškova sistema i parametra po kome se usluga obračunava.

U komunalnoj ekonomiji postoji i dodatni indikator koji se često koristi kao okvir pristupačnosti usluge. Trošak iznošenja komunalnog otpada posmatra se u odnosu na prihode domaćinstava i u praksi se smatra održivim kada se kreće oko 1 do 1,5% mesečnih primanja. Ako se taj odnos primeni na Zrenjanin, gde je prosečna plata oko 100.000 dinara, a medijalna oko 86.000, okvir pristupačne mesečne cene komunalne usluge nalazi se približno između 850 i 1.500 dinara po domaćinstvu.

Ali čak i kada je cena u tom rasponu, ostaje ključno pitanje sistema: da li kvadratni metar zaista meri otpad.

Posebno pitanje predstavlja struktura same usluge u cenovniku lokalnog JKP. U tarifama komunalnog preduzeća sakupljanje, odvoz i deponovanje otpada pojavljuju se kao jedinstvena stavka. Takvo objedinjavanje je administrativno praktično, ali nije potpuno u skladu sa realnom strukturom sistema. U Zrenjaninu deponovanje otpada više nije aktivnost JKP „Čistoća i zelenilo“, već deo sistema koji funkcioniše kroz javno-privatno partnerstvo. Trošak tog dela sistema grad izmiruje iz budžeta kroz ugovor o upravljanju deponijom. Kada se različite faze sistema, sakupljanje, transport i konačno odlaganje, u cenovniku prikažu kao jedna usluga, postaje teško razumeti koji deo sistema građani i privreda zapravo plaćaju kroz račun, a koji deo se finansira kroz budžet grada.

Model zasnovan na kvadratnim metrima je operativno najjednostavniji. Ne zahteva dodatnu opremu, digitalno praćenje niti posebnu evidenciju. Dovoljni su podaci iz evidencije stanova ili poslovnih prostora. Upravo zato ga mnogi gradovi koriste.

Ali ta jednostavnost ima svoju cenu.

Kvadratura ne meri otpad. Ona samo pokušava da ga proceni.

Kada se struktura grada promeni, kada se broj stanovnika u stanovima razlikuje ili kada privreda postane raznovrsnija, ta procena počinje da odstupa od realnosti. Tada sistem i dalje funkcioniše logistički, kamioni i dalje prazne kontejnere, ali način raspodele troškova počinje da izaziva pitanja.

Zato rasprava koja se sada pojavila među privrednicima nije samo pitanje poslovnih troškova. Ona indirektno otvara i šire pitanje koje se tiče svih građana grada. Na koji način se zapravo meri i naplaćuje komunalni otpad.

U infrastrukturi postoji jedno jednostavno pravilo. Sistemi koji upravljaju materijalnim tokovima dugoročno moraju meriti upravo te tokove. Kada naplata počne da se zasniva na parametrima koji sa tim tokovima imaju samo posrednu vezu, sistem ostaje operativan. Ali logika njegove računice postaje sve teže objašnjiva.

A tada se ponovo vraćamo na početno pitanje.

Koliko otpada zaista proizvodi jedan kvadratni metar?

A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px