Koliko vode zapravo ima Zrenjanin? iza svake čaše vode stoji infrastruktura koja ima svoje granice…

Koliko vode ima Zrenjanin?

„Priroda ne pregovara.“ – Herman Daly

U Zrenjaninu se o vodi najčešće govori u dve situacije. Kada se objavi analiza kvaliteta vode i kada na računu stigne cena kubika. Tada se u javnosti otvori rasprava o tome da li je voda bezbedna i koliko građani treba da je plaćaju.

Sve između te dve teme uglavnom ostaje van pažnje. Vodovodni sistem se posmatra kao jednostavna komunalna usluga: voda dolazi iz slavine, račun se plati i priča se tu završava.

U stvarnosti, iza svake čaše vode stoji infrastruktura koja ima svoje tehničke i prirodne granice. Kvalitet i cena su samo deo te slike.

Postoje još dve stvari koje su za stabilnost svakog vodovodnog sistema dugoročno važnije od same cene. Prva je količina vode koju prirodni izvori mogu da obezbede. Druga je količina vode koju grad zaista troši.

Između te dve vrednosti nalazi se prostor u kome vodovodni sistem može stabilno da funkcioniše. Dok je taj prostor dovoljno širok, sistem radi bez većih potresa i građani retko razmišljaju o tome kako zapravo funkcioniše.

Problemi počinju kada se ta ravnoteža pomeri.

Jedan scenario je pad potrošnje vode. To se već godinama dešava u mnogim evropskim gradovima. Razlozi su različiti: efikasniji kućni uređaji, promene u strukturi industrije, demografski pad ili jednostavno racionalnija potrošnja vode u domaćinstvima.

Takva promena na prvi pogled deluje kao dobra vest. Grad troši manje resursa i smanjuje pritisak na prirodne izvore.

Ipak, vodovodni sistemi imaju jednu specifičnu osobinu. Veći deo njihovih troškova je fiksan. Postrojenja za preradu, pumpne stanice, rezervoari i kilometri cevovoda moraju da postoje bez obzira na to da li kroz sistem prolazi više ili manje vode.

Kada potrošnja počne da opada, isti infrastrukturni trošak raspodeljuje se na manju količinu kubika. Zbog toga se u mnogim gradovima javlja paradoks koji na prvi pogled deluje nelogično: što se manje vode troši, cena po kubiku često mora da raste.

Postoji, međutim, i druga vrsta pomeranja ravnoteže koja je za svaki vodovod još ozbiljnija.

Ona nema veze sa potrošnjom, već sa samim resursom.

Zrenjanin se snabdeva vodom iz podzemnih izdani. Takvi sistemi funkcionišu stabilno dok god zahvatanje ostaje u okviru prirodne obnovljivosti tog resursa. Drugim rečima, dok priroda uspeva da obnovi količinu vode koja se iz izdani crpi.

Hidrogeološke analize koje su tokom prethodnih godina radili stručnjaci sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu ukazuju na jednu važnu činjenicu: kapacitet izdani nije beskonačan i mora se posmatrati u okvirima dugoročne održivosti.

Ako bi u nekom trenutku došlo do smanjenja izdašnosti bunara ili do pada nivoa podzemnih voda, vodovodni sistem bi se suočio sa potpuno drugačijim problemom od onog o kome se danas najčešće govori.

Tada pitanje više ne bi bilo koliko voda košta. Pitanje bi postalo koliko vode zapravo ima.

Vodovod izgleda kao jednostavan sistem, ali u stvarnosti predstavlja složenu infrastrukturu koja povezuje bunare, postrojenja za preradu, pumpne stanice, rezervoare i razgranatu mrežu cevovoda kroz ceo grad. U tom sistemu istovremeno deluju tri različita elementa: tehnologija koja vodu zahvata i obrađuje, ekonomija koja finansira rad sistema i prirodni resurs iz kog voda dolazi.

Promena u bilo kom od ta tri elementa menja ponašanje celog sistema.

Zbog toga rasprava o vodi u Zrenjaninu ne može biti samo rasprava o kvalitetu vode ili o ceni kubika na računu. Ona je u isto vreme i rasprava o granicama resursa na kojima ceo sistem počiva.

Cena vode nikada nije samo cena vode. Ona je cena ravnoteže između prirode, infrastrukture i grada koji od nje zavisi.

A priroda, kako je Herman Daly davno primetio, o tim granicama nikada ne pregovara.

A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print

One comment

  1. JBG! Do sada su Zrenjaninci dolazili u Melence, i uzimali vodu iz naše EKO česme, čiju smo izgradnju, održavanje, i zamenu filtera plaćali mi Melenčani iz naših sretstava mesne zajednice! (Ok)! Neki Zrenjaninci, su istu vodu prodavali flaširanu u gradu, pa i ispred bolnice! 👎Mi Melenčani smo tu vodu koristili za piće i kuvanje! I dalje se kupamo, umivamo i peremo zube, iz mesnog vodovoda, vodom koja nije ispravna za upotrebu! Zrenjeninci sada hoće, da po istoj ceni imaju vodu i za upotrebu u kuhinji, i za higijenske potrebe (pranje-tuširanje…)!?🧐👎Ok! Dajte onda iz sretstava opštine, gde i mi seljaci plaćamo doprinos, izgradnju FABRIKE VODE u Melencima, da po istoj ceni vode možemo da koristimo vodu za piće, i druge potrebe iz vodovodne mreže, da ne moramo da odlazimo na EKO česmu za vodu za piče i supu! 🧐☝

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px