Meandri (ne)kulture ili kako je iznenada preseljeno otvaranje izložbe posvećene Dragiši Brašovanu!?

Meandri Zrenjanina...

Zrenjanin, 22. Januar 2026. – Kako nezvanično saznajemo, otvaranje izložbe posvećene Dragiši Brašovanu, jednom od ključnih imena srpske arhitekture 20. veka, koje je prvobitno bilo planirano u nedavno „renoviranoj“ zgradi nekadašnje Zadružne banke, objektu koji danas formalno pripada gradu naprasno je pomereno na drugu lokaciju.

Da podsetimo, prvobitno, otvaranje je trebalo da se održi u istom onom istom objektu sa kog su pre svega dvadesetak dana počeli da otpadaju delovi fasade, o čemu smo već pisali, jer – kad se već obeležava moderna arhitektura – red je da se to radi pod komadima savremenog maltera koji testiraju reflekse prolaznika.

Međutim, kako saznajemo, planovi su se u poslednjem trenutku promenili. Ne zbog bezbednosti, estetike ili simbolike, već zato što je sindikat, koji očigledno raspolaže ključevima, odlučio da promeni bravu na zgradi u vlasništvu grada. Tako je kultura, sasvim u duhu vremena, ostala pred zaključanim vratima.

Izložba je potom ekspresno preseljena u prostor Savremene galerije Zrenjanin, udaljen svega tridesetak metara od nekadašnjeg mikro-prostora u kojem su godinama izlagali umetnici okupljeni oko ALUZ-a – prostora koji im je, da apsurd bude potpun, uskraćen za vreme mandata nove direktorke Narodnog muzeja Zrenjanin. Direktorice koja je, ironijom sudbine, i sama likovna umetnica.

Grad u kojem umetnici ostaju bez prostora, ali se prostori uredno pune protokolima, time još jednom potvrđuje kontinuitet.

Najava događaja pojavila se na Fejsbuk stranici „Meandri kulture“, stranici koju, kako se lako može primetiti, prate isključivo odabrani… Javnost je, dakle, obaveštena ali selektivno. U najavi se navodi da će izložba biti otvorena u ponedeljak, 26. januara, u 19 časova, uz poziv da se „zajedno otvori poglavlje o arhitekti čije su linije i mere postale deo gradskog pamćenja“.

Gradskog pamćenja koje se, izgleda, danas meri po tome ko ima ključ, ko menja bravu i ko sme da uđe.

U saopštenju se podseća da je Brašovan prve važne projekte u domovini realizovao upravo u Velikom Bečkereku, današnjem Zrenjaninu, između 1919. i 1920. godine – među njima i zgradu Srpske zadružne banke, Sokolski dom, vilu dr Zoltana Perišića i crkvu u Orlovatu. Neke od tih građevina više ne postoje, ali njihov „trag ostaje u tkivu grada“.

Za razliku od savremenih intervencija, čiji trag ostaje uglavnom u vidu otpale fasade, zatvorenih vrata i ispražnjenih prostora.

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print

Ostavite komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px