Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]

Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]
Samo što u Zrenjaninu slabosti više ne mogu da se prikriju. One stoje u visini čoveka, metalne i cilindrične, postavljene na betonskom postolju. A onda, kada je sve već završeno i kada se šavovi rezervoara presijavaju na jutarnjem suncu, iz gradske administracije stiže rečenica iz nekog paralelnog univerzuma: „Potrebno je sprovesti postupak procene uticaja.“
„Najopasniji su oni sistemi u kojima rizik postoji, a niko ga ne priznaje.“ ~ Nassim Nicholas Taleb, The Black Swan (2007)
U zemlji u kojoj građevinski radovi gotovo uvek stignu pre dokumentacije, Zrenjanin je ponovo demonstrirao svoj specifični talenat: sposobnost da se objekat završi pre nego što je administracija uopšte shvatila da treba da reaguje. Industrijska zona Bagljaš danas izgleda kao udžbenik tog pristupa. Rezervoari stoje. Zaštitni bazen je izliven. Prateći objekti podignuti. A Grad, hladnokrvno i sa skoro jednogodišnjim zakašnjenjem, tek sada utvrđuje da je za sve to ipak bila potrebna procena uticaja na životnu sredinu.
Suština postupka je jednostavna. Procena postoji da spreči rizik pre gradnje. U ovom slučaju, dobila je lokalno originalnu namenu da administrativno „stigne“ ono što je već fizički izgrađeno. Da ovaj pristup ima slogan, glasio bi: “gradi slobodno, papiri će te sustići kad i ako stignu”.
Slika na terenu je jasna. Vertikalni rezervoari za etanol, zaštitni bazen, ograda i instalacije postojali su mnogo pre nego što je javnost videla bilo kakvu dokumentaciju. Gradilišna tabla pojavila se kasnije, sa datumima koji više liče na pokušaj da se realnost uklopi u birokratsku priču nego na tačan tok radova. To nije tehnički propust, već dokaz da se dokumentacija naknadno prilagođavala stanju na terenu ili da su nadležni posmatrali gradilište u retrovizoru.
Zakon o proceni uticaja u ovom delu je nedvosmislen. Odluka o potrebi procene donosi se pre početka radova. Studija, ako je potrebna, završava se pre izdavanja građevinske dozvole. A dozvola se ne može izdati bez završene procedure. To i jeste smisao zakona, preventiva. Ako se procena radi tek kada su objekti izgrađeni, to više nije procena uticaja, već naknadna evidencija već postojećeg rizika.
Ali i prva faza morala je imati odluku o potrebi procene. Ako odluka ne postoji, problem je u startu. Ako postoji, zašto nije javna. Proširenje kapaciteta predstavlja novu fazu, novi rizik i obaveznu novu procenu. A ako objekti već stoje dok se procena tek pokreće, redosled je potpuno izvrnut.
Nova Uredba o projektima za procenu uticaja koja je stupila na snagu ove godine dodatno osvetljava slučaj. Uredba zahteva da se projekti iz Liste II, uključujući skladišta zapaljivih tečnosti, procene unapred kroz kriterijume koji obuhvataju lokaciju, tehnologiju, količinu i kumulativne rizike. Projekat skladištenja 1.290 kubika etil alkohola u industrijskoj zoni gotovo sigurno spada u obavezu pune studije. Ali studija ima smisla samo ako prethodi gradnji. Ne ako je juri.
Uz sve to ostaje činjenica da etil alkohol nije bezazlena tehnička tečnost. To je zapaljiva materija visokog rizika pod posebnim režimom Zakona o opasnim materijama. Takva postrojenja ne trpe improvizaciju, a još manje naknadno sređivanje papira. Ako se propusti gomilaju ili postanu sistemski, posledice nisu samo upravne. Mogu biti i prekršajne ili krivične. Zato ovo nije birokratska zavrzlama već pitanje bezbednosti koje zaslužuje punu ozbiljnost.
Kada se sve sabere, slika je porazna. Gradnja je izvedena pre nego što su zakonom propisani postupci završeni. Screening je pokrenut prekasno. Faza projekta nije potkrepljena dokumentima. Količina zapaljive materije zahteva punu studiju. Organ zaštite životne sredine reagovao je tek kada je posao bio završen. A građani, kao i obično, saznaju tek kada sve već stoji na svom mestu.
Zrenjanin ne sme da bude grad u kome investitor prvo izgradi, pa onda administracija utvrđuje da li je to smelo da se izgradi. Ne sme da bude grad u kome se procena uticaja koristi kao retroaktivna potvrda već završenih radova. I ne sme da bude grad u kome organ zaštite životne sredine funkcioniše kao naknadni legitimator umesto kao preventivni mehanizam.
A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović
Hvala što nas pratite, vaš portal sa vestima, koje nisu uvek najlepše volimzrenjanin.com
Pročitajte i ove vesti…




Zrenjaninci i njihovi gosti i ovog leta imaće priliku da uživaju u bogatom kulturno-zabavnom programu u okviru jubilarne, 10. manifestacije

Zrenjanin, 4. jun 2026. – Dok se brojni građani, škole, udruženja i pojedinci širom Zrenjanina uključuju u akcije prikupljanja pomoći za malog

Udruženje ljubitelja životinja i prirode „Zelene šape“ podsetilo je na uspešnu saradnju sa Centrom za socijalni rad Grada Zrenjanina, koja

Sa vrha postrojenja u Prahovu vidi se nešto što u većini gradova u Srbiji još uvek ne postoji. Kontrolisan tok otpada koji ima početak

Na međunarodnoj manifestaciji „Naučnici i umetnici u lepotama sadašnjosti“, održanoj 30. maja u hotelu Slavija u Beogradu, profesori
Volim Zrenjanin Newsletter
Ne propustite više nijednu važnu vest!
10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.
Upoznajte nas…
Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.
Poslovni podaci:
Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90


VOLIM ZRENJANIN
Kontaktirajte redakciju
Redakcija portala
Pozdrav, kako možemo da vam pomognemo?
One comment
Све сте у праву. Ипак, да ли сте се запитали где ће овдашње „фабрике“ такозване лозе, кајсијеваче, крушке, шљивовице, снабдевати репроматеријала. Нећете ваљда да, далеко било, поново посегну за производом фабрике из Кикинде, односно средством за прање шофершајбни, као у случају „зозоваче“. И да. шта ћемо са радним местима у том складишти и такозваним дестилеријамс по околним селима. Нећете ваљда да тих двадесетак људи остане без посла