Srbija u EU, mit ili zamlaćivanje naroda? Gde se nalazimo, ko je ispred nas, i zašto je napredak STAO!?

Srbija u EU, nekad ili nikad!?

Proces proširenja Evropske unije ponovo je dobio na važnosti. Posle godina zastoja i neizvesnosti, rat u Ukrajini, energetska kriza i rastuće geopolitičke tenzije naterali su Evropsku uniju da se ponovo okrene svom susedstvu. Zapadni Balkan je, bar u političkim izjavama, označen kao „prioritet“, ali realnost ostaje složenija i mnogo sporija. Upravo u toj realnosti Srbija već godinama pokušava da pronađe svoje mesto.

Ko sve želi u EU – i koliko je ko daleko?

Evropskoj uniji trenutno kuca na vrata više država nego ikada u poslednjih 15 godina. Zapadni Balkan ostaje srž njenog proširenja: Srbija, Crna Gora, Albanija, Severna Makedonija i Bosna i Hercegovina svi formalno stoje u istoj koloni, ali ne i na isti način. Tu su i Ukrajina i Moldavija, koje su, usled rata i sigurnosnih izazova, dobile snažniji politički vetar u leđa. Turska, iako formalno kandidat, već dugo stoji u mestu zbog dubokih političkih neslaganja sa Briselom, dok Gruzija i Kosovo imaju specijalan status i nalaze se u ranoj fazi procesa.

Crna Gora je, prema papiru, najdalje odmakla. Otvorila je praktično sva poglavlja i zatvorila veliki deo njih. Ipak, njena unutrašnja politička nestabilnost, česte promene vlasti i slab institucionalni kapacitet često poništavaju ono što je na papiru urađeno.

A gde je u svemu tome Srbija?

Srbija je kandidat za članstvo od 2012. godine, a pregovori su otvoreni 2014. godine. Na prvi pogled, tehnički je u samom vrhu regiona: otvorila je veći deo pregovaračkih poglavlja, a neka čak privremeno zatvorila. Međutim, poslednjih godina napredak je praktično stao. U godišnjim izveštajima Evropske komisije sve češće se ponavljaju iste poruke: ograničen napredak u vladavini prava, nedovoljna nezavisnost pravosuđa, politički pritisci na medije, sistemska korupcija, polarizovano društvo i nerazrešeni odnosi sa Kosovom.

U oblasti spoljne politike Srbija sve više odstupa od zajedničke evropske linije, posebno kada je reč o odnosima prema Rusiji, što dodatno komplikuje proces. EU danas ne gleda samo na tehničko prilagođavanje zakona, već i na suštinsku usklađenost sa njenim vrednostima i geopolitičkim prioritetima. U tom delu Srbija ima najviše problema, pa otuda dolaze procene da se proces „formalno kreće, ali suštinski stoji u mestu“.

Ko bi mogao prvi u EU – a ko će čekati najduže?

Ako bi se poredile sve kandidatkinje, slika bi bila složena, ali vrlo jasna. Crna Gora ostaje najbliža članstvu, ali uz ogradu da mora ozbiljno stabilizovati svoje institucije kako bi pregovori zaista ušli u završnu fazu. Srbija bi, uz stvarne političke reforme i dosledno sprovođenje obaveza, mogla ubrzati put i postati jedan od prvih sledećih članova regiona — ali za sada reformski tempo ne obećava skoro zatvaranje poglavlja.

Albanija i Severna Makedonija tehnički napreduju, ali često zavise od političke volje unutar EU. Ukrajina i Moldavija dobijaju snažnu političku podršku, ali rat, korupcija i duboke institucionalne slabosti znače da, uprkos simbolici, nisu blizu realnog članstva. Bosna i Hercegovina najsporije napreduje, dok je Turska gotovo sklonjena sa liste ozbiljnih kandidata.

U takvoj raspodeli Srbija zauzima sredinu — biti u sredini može delovati kao sigurna pozicija, ali u realnom procesu proširenja to znači i da nema napretka bez dubinskih promena. Iako je formalno ispred nekih balkanskih suseda, u praksi kasni za evropskim standardima koje EU danas smatra neophodnim.

Zaključak: Srbija formalno napreduje, suštinski tapka u mestu

Srbija se u procesu evropskih integracija nalazi u svojevrsnom vakuumu: dovoljno je daleko da niko ne može reći da je proces propao, ali nedovoljno blizu da bi se moglo govoriti o završnoj fazi pregovora. Tehnički pregledi poglavlja pokazuju pomak, ali političke ocene sve više ukazuju na stagnaciju.

Evropska unija trenutno ne zatvara vrata Zapadnom Balkanu, ali očekuje jasan dokaz da se reforme zaista sprovode, a ne samo najavljuju. U tom smislu, budućnost Srbije u EU zavisi manje od izjava, a mnogo više od konkretnih postupaka i političke volje da se napravi iskorak koji će biti vidljiv u Briselu, ali pre svega u životima građana.

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px