Slučaj Baoly: jedino što Zrenjanin nije hteo da proceni. Zrenjanin više ne odlučuje već pristaje

Slučaj Baoly: Zrenjanin

„Naša pohlepa i glupost biće naš kraj. Stvorili smo moć da uništimo Zemlju, ali još nismo razvili mudrost da razumemo posledice.” ~ (motiv iz knjige “Brief Answers to the Big Questions”, 2018, Stephen Hawking)

Postoje gradovi koji rastu iz odluka, i oni koji tonu u njihovo odsustvo. U Zrenjaninu se, čini se, više ne odlučuje već se pristaje.

Kada firma sa istorijom sumnji, zabrana i netransparentnog poslovanja najavi postrojenje za skladištenje opasnog i neopasnog otpada, a grad bez trunke sumnje, mirne savesti proceni da za to nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu, to više nije administrativna greška. To je svesno potpisana abdikacija razuma.

Baoly d.o.o., osnovan 2021. godine, na papiru deluje bezazleno: četrdesetak planiranih radnika, poslovanje u oblasti reciklaže, investicija koja se promoviše kao „zelena“.

U stvarnosti, međutim, vlasnički trag vodi do istih lica koja iza sebe ne nose reference, već zabrane, kazne i privremene obustave rada kroz firmu Feitian Suye iz Perleza i to baš zbog zagađenja, kršenja propisa i nelegalnog tretmana otpada. I tu bi svaka ozbiljna lokalna samouprava morala da zaustavi dah i uključi alarm. Zrenjanin je, međutim, odlučio da ne proceni…

Prema važećoj Uredbi iz 2008. godine o projektima koji zahtevaju procenu uticaja na životnu sredinu, postrojenja poput Baoly-jevog spadaju u Listu II, tačku 14.2 – odlagališta i skladišta otpada koji nije opasan, kapaciteta do 50 tona dnevno.

Za sve projekte iz te liste obavezno se sprovodi postupak prethodne procene uticaja, a odluka se donosi na osnovu kriterijuma: vrste otpada, lokacije, blizine naselja, kumulativnih uticaja i osetljivosti prostora.

U dokumentima dostupnim javnosti navodi se da Baoly raspolaže dozvolom za skladištenje do 40 tona neopasnog otpada dnevno, i da sada planira skladištenje novih vrsta metala: cinka, olova i prohroma. Iako se ukupan kapacitet navodno ne menja, hemijski sastav otpada se menja, a time i njegov potencijalni rizik po životnu sredinu.

Prema članu 14 Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, svaka promena projekta koja može uticati na životnu sredinu, uključujući promenu vrste otpada, tehnologije ili uslova skladištenja mora biti predmet ponovnog razmatranja kroz postupak prethodne procene.

Drugim rečima: ako se menja sadržaj otpada, menja se i obaveza institucije da proceni posledice.

Grad je, međutim, odlučio da tu procenu ne sprovodi.

Prema dostupnim podacima, postupak „odlučivanja o potrebi procene“ jeste formalno sproveden, ali nema javno dostupnog obrazloženja odluke niti dokumentacije iz koje bi se videlo na osnovu kojih kriterijuma je rešenje doneto.

Na zvaničnom sajtu Grada Zrenjanina nalazi se sekcija „Procena uticaja na životnu sredinu“, ali bez objavljenog rešenja ili propratnih materijala za Baoly d.o.o.

Drugim rečima — javnost može saznati da je odluka doneta, ali ne i na osnovu čega.

Takav pristup ne narušava samo transparentnost, već i sam smisao postupka. Jer, procena uticaja nije birokratski formular, već institucionalni refleks koji razdvaja grad od improvizacije. Bez njega, odluke se donose po automatizmu, javnost se svodi na pasivnog posmatrača, a poverenje u sistem postaje otpadna kategorija.

Posebno zabrinjava činjenica da se Baoly nalazi u okviru poslovnog kompleksa TVB d.o.o., gde već posluje više firmi koje se bave skladištenjem i reciklažom otpada. Zakon jasno propisuje da se pri odlučivanju mora uzeti u obzir kumulativni efekat svih postojećih aktivnosti u okruženju. To znači da se ne procenjuje samo šta jedna firma radi, već i koliko sve zajedno utiču na vazduh, vodu, zemljište i ljude.

U ovom slučaju – niko se nije potrudio da to sabere. Kada se na sve to doda reputacija investitora, istorijat povezanih firmi i izostanak javnog uvida, postaje jasno da ovde nije reč o previdu.

Reč je o obrascu. O obrascu ćutanja, brzopletih odobrenja i „projekata bez uticaja“ koji se godinama nižu u istom ritmu. Jer, kada institucije prestanu da procenjuju rizik, one prestaju da upravljaju gradom. A kada grad postane mesto bez procene, onda više ništa nije slučajno — ni otpad, ni tišina.

A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print

One comment

  1. Plasim se da kada bi otvorili vrata Proleterovih ogromnih pogona sada samo TVB da bi nasli mnostvo uskladistenih materija za koje niko dao odobrenje da se tu cuvaju.

Ostavite komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px