Srbija na ivici da postane tuđa deponija – Zrenjanin: obećanja na papiru!?

Srbija tuđa deponija?

Zrenjanin, 29. oktobar 2025. – Kada su čelnici grada Zrenjanina 2022 godine raspisali tender i potpisali ugovor o javno-privatnom partnerstvu za upravljanje deponijom u Zrenjaninu, privatni partner se ugovorom obavezao da izdvaja RDF/SRF iz otpada i plasira ga na tržište. To nije bila puka formalnost, već vrlo specifičan uslov tendera, jasno definisana obaveza koja je trebalo da garantuje da Zrenjanin dobije bar malo savremeniji sistem u kome otpad postaje resurs, a ne problem.

A šta se dogodilo u praksi? Do danas ni jedan jedini kilogram RDF/SRF iz Zrenjanina nije proizveden. Sve je ostalo u papirima i obećanjima, dok otpad i dalje zatrpava naš grad.

Umesto rešenja: uvoz otpada

I dok se lokalni problemi guraju pod tepih, na državnom nivou otvorena je rasprava koja ide još dalje da li Srbija treba da uvozi RDF/SRF gorivo? Na petom sastanku Radne grupe za izmenu Zakona o upravljanju otpadom, održanom krajem septembra 2025, upravo ovo pitanje bilo je glavna tačka dnevnog reda.

Predlog dolazi od Pokrajinskog sekretarijata APV, Privredne komore Srbije i Asocijacije industrije koja RDF/SRF koristi u svojim pećima. Njihov argument je jednostavan: „Nama gorivo treba, a u Srbiji ga nema.“

Ali to je samo polovina istine. Goriva nema jer država nikada nije obezbedila da ga bude. Nismo izgradili sistem. I sada, umesto da razvijemo domaće kapacitete, razgovaramo o tome da otvorimo granice za tuđi otpad.

Srbija bez sistema

Danas, u 2025. godini, Srbija i dalje nema rešenja ni za osnovne stvari. Zrenjaninci nemaju gde da predaju lekove sa isteklim rokom, baterije, male električne uređaje, sijalice ili druge opasne materijale iz domaćinstava, nemaju sistem primarnog razdvajanja i selekciju. Umesto da postoje reciklažni centri i sabirna mesta, sve to završava u kanti ili na divljoj deponiji.

A deponije, umesto da se saniraju i zatvaraju, postale su tempirane bombe. Samo u 2024. godini registrovano je čak 2.171 požar na deponijama širom Srbije. Građani su udisali dim i pepeo, a institucije su beležile statistiku. Čak je i „Duboko“, deponija koja se godinama predstavljala kao primer dobre prakse, izgubila dozvolu. Ako „najbolji primer“ pada, šta onda ostaje?

Rizici koje ne smemo ignorisati

Uvoz RDF/SRF ne bi bio samo privremeno rešenje. To bi bio znak da je država zvanično priznala poraz sopstvenog sistema. Jednom kada otvorite granice teško je zatvoriti ih, i rizikujete da Srbija postane odlagalište stranog otpada.

Takva odluka značila bi i kršenje evropske logike upravljanja otpadom. U EU redosled je jasan: prvo prevencija, zatim ponovna upotreba, pa reciklaža, a tek onda energija iz otpada. Kod nas bi se, umesto gradnje sistema, preskočilo sve i odmah skočilo na uvoz.

Zaključak: crvena linija

Industriji RDF/SRF gorivo jeste potrebno. Ali odgovor nije u tome da uvozimo tuđi otpad, već da konačno uvedemo red u sopstveni haos. Potrebna je odgovorna državna politika koja će omogućiti da se naš otpad prerađuje ovde, da deponije prestanu da gore i da RDF/SRF nastaju iz otpada koji sada nekontrolisano truli ili gori na smetlištima.

Srbija ne sme da postane tuđa deponija. To je crvena linija.

A ako neko misli da preterujem, dovoljno je da se osvrnemo na sopstveni grad. Zrenjanin je najbolji dokaz. Ugovorom o JPP grad Zrenjanin je obavezao privatnog partnera da iz otpada izdvaja RDF/SRF i da ga predaje na energetsku upotrebu. A koji je rezultat sprovođenja JPP? Ni jedan kilogram pripremljenog i predatog RDF/SRF! Osim budžetskog opterećenja za građane. Ako je to naš „uspeh“, zamislite kako izgleda „poraz“! Ako nismo u stanju da rešimo svoj otpad, da li zaista smemo da otvaramo vrata za tuđi?

Napomena:

* RDF (Refuse Derived Fuel) i SRF (Solid Recovered Fuel) su goriva dobijena mehaničkom obradom i sortiranjem komunalnog i industrijskog otpada. Nakon što se odvoje reciklabilne i opasne frakcije, ostatak se usitnjava i priprema da bi mogao da se koristi kao alternativno gorivo u industrijskim postrojenjima.

* Budžet grada Zrenjanina za 2025 godinu predviđa 307.200.000,00RSD odnosno više od 2,6Miliona eura, namenjenih za plaćanje privatnom partneru u okviru JPP, što je skoro 60 eura po toni generisanog otpada, a za upoređenje sanitarne regionalne deponije u Srbiji naplaćuju ovu uslugu u rasponu od 25 – 35 eura po toni.. Dok je ukupna vrednost celokupnog ugovora 8.130.386.880,00RSD odnosno skoro 70Miliona eura koliko će privatni partner prihodovati u periodu 2023 – 2048 iz našeg džepa.

A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px