Plata koju spaljujemo kroz smeće – kako gubimo milijarde i budućnost zatrpavamo u kontejnere

Plata koju spaljujemo kroz smeće

Zamislite svoju mesečnu platu i pokušajte da se setite koliko vam znači svaka rata kredita, svaki račun i svaka sitnica koju planirate unapred. Sada zamislite da od te iste plate uzmete 60 odsto i jednostavno ih bacite u vatru. Na prvi pogled zvuči apsurdno, ali upravo to svakodnevno radimo kada hranu, plastiku, staklo i odeću ubacimo u jednu, naizgled bezazlenu, mešanu kantu. Onog trenutka kada se materijali pomešaju, njihova vrednost se gubi. Nema povraćaja, nema prodaje, nema reciklaže.

Na nivou jednog domaćinstva taj gubitak deluje beznačajno. Ali kada ga pomnožimo sa brojem stanova u zgradi, pa sa brojem zgrada u naselju i na kraju sa čitavim gradom, dolazimo do zastrašujuće slike. Hiljade tona sirovina nestaju mesečno, dok gradovi ostaju bez resursa koji bi mogli da budu iskorišćeni kroz reciklažu i preradu.

Na podovima postrojenja za sortiranje jasno se vidi razlika. Kamioni iz delova grada gde građani pažljivo razdvajaju otpad donose i do četrdeset odsto više materijala spremnog za reciklažu od onih iz kvartova gde se sve baca zajedno. A uticaj na cenu sakupljanja nije velik. 

Drugim rečima, za isti trud sistema možemo dobiti duplu vrednost ili prepolovljen rezultat, u zavisnosti od toga da li kod kuće razdvajamo ili ne.

Mešana kanta nije samo smeće, ona je direktno izgubljena vrednost. Svaka flaša, tegla ili parče kartona koje se pomeša sa ostacima hrane prestaje da bude resurs. Time ne gubimo samo sirovine, već i potencijal da zaposlimo ljude u preradi i reciklaži, da otvorimo nova mala preduzeća i da izgradimo održiviju ekonomiju na otpadu koji već proizvodimo.

U vremenu kada se mnogo govori o inovacijama, aplikacijama i pametnim tehnologijama, najefikasnija ekološka akcija i dalje počinje u našim kuhinjama i domaćinstvima. Potrebno je samo malo discipline da se plastika, staklo, papir i organski otpad odvoje. Kada nekoliko porodica u zgradi to uradi, komšiluk brzo prihvati pravilo. Kada kvart pokaže da može, grad dobija jasan argument da ulaže u bolju infrastrukturu. Tako se iz najjednostavnijeg poteza rađa sistemska promena.

Srbija godišnje proizvede preko dva i po miliona tona komunalnog otpada, a oko šezdeset procenata čine frakcije koje se mogu reciklirati ili kompostirati. To znači da svake godine zakopavamo ili spaljujemo resurse čija se vrednost meri milijardama dinara. U gradu poput Zrenjanina, desetine hiljada tona završavaju na deponiji, umesto da budu pretvorene u nova radna mesta i čistiju životnu sredinu. To nije samo ekološki problem, to je i ozbiljna ekonomska besmislica.

Građani često misle da njihov mali gest nema težinu. Ali svaka kanta je deo šire računice. Kada ubacite ostatke hrane zajedno sa plastikom, ne gubite samo vi. Gubi cela vaša zgrada, vaš kvart i vaš grad. Sledeći put kada stanete ispred kontejnera, setite se plate sa početka priče. Ako nikada ne biste spalili šezdeset odsto svog prihoda, nemojte ni šezdeset odsto svog otpada. Razlika između grada koji tone u gubitke i grada koji gradi održivu budućnost ponekad stane u jednu jedinu, razdvojenu kantu.

A rubriku ZREkologija piše Gojkan Stojinović

Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com

Pročitajte i ove vesti…

Podelite sa drugima ovu vest
Facebook
WhatsApp
Email
Print
Portal Volim Zrenjanin prihvatio je nadležnost Saveta za štampu i poštuje njegov Kodeks novinara Srbije.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

POSLEDNJIH 5 ČLANKA

Volim Zrenjanin Newsletter

Ne propustite više nijednu važnu vest!

10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.

Loading

Upoznajte nas…

Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.

Poslovni podaci:

Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90

zr u srcu bez poz 270px