Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]

Informativni portal Volim Zrenjanin l Web Solution Media info l [email protected]
Na gradsku vrevu najviše utiču motorna vozila. Ređe je proizvode aktivnosti trgovačkih i ugostiteljskih radnji i stambenih objekata. Merenja pokazuju da su u prvih šest meseci ove godine dozvoljene vrednosti (tokom dana, večeri i noći) probijene na mernim mestima na Bulevaru Milutina Milankovića, kod Medicinske škole, Gerontološkog centra i u Ulici Laze Kostića. Prošlogodišnji rezultati monitoringa Zavoda za javno zdravlje su slični. U 2024. noćna buka prešla je dozvoljeni nivo na osam mernih mesta, dnevna na sedam, a večernja na četiri.
Procenjeno je da je stanovništvo najviše bilo izloženo vrevi u Ulici Laze Kostića, na Bulevaru Milutina Milankovića i kod Medicinske škole.
Kako objašnjava Miljan Maksimović, saradnik za higijenu i zaštitu životne i radne sredine, monitoring buke u Zrenjaninu vrši se na ukupno 13 mernih mesta. Svakog meseca na šest lokacija intenzitet se kontroliše 24 časa. – Komunalna buka obuhvata sve zvuke koji se javljaju u čovekovom okruženju – događaji, prevozna sredstva, industrija i proizvodnja, kao i ubičajene ljudske aktivnosti. Merenja pokazuju da je njen dominantan izvor drumski saobraćaj. Znatan broj teretnih motornih vozila ne koristi tranzitni pravac, već prolazi kroz grad, te doprinose povećanju nivoa buke – objašnjava Maksimović.

Prema njegovim rečima, intenzitet je moguće smanjiti kontrolom izvora. Ukoliko to nije izvodljivo, primenjuju se mere na putevima prenošenja zvuka. Rezultate donosi prostorno i urbanističko planiranje namene lokalietea, zvučne barijere i tuneli, kao i prirodne prepreke i vegetacija.
– Jedna od mera može biti promena režima saobraćaja: pridržavanje ograničenja brzine, uspostavljanje pešačkih zona i izgradnja obilaznice. Duž opterećenih saobraćajnica i železničkih pruga mogu se podići zaštitne ograde. Pored toga, za bučnija vozila treba uvesti posebne takse ili ih isključiti iz saobraćaja – ističe naš sagovornik.
Maksimović ukazuje da bi pomoglo i ozelenjavanje naselja, redovna primena građevinskih sonoizolacionih materijala, kao i edukacija stanovništva o negativnim zdravstvenim efektima buke.
Iz Zavoda za javno zdravlje kažu da ne postoji zvanična karta akustičkih zona na teritoriji grada. Objašnjavaju da je njihovo određivanje važno kako bi se precizno definisala pripadnost mernih mesta, kao i granična vrednost indikatora buke.


– Zone treba da se uspostave na osnovu postojećeg stanja izgrađenosti i načina korišćenja zemljišta, kao i prema planiranim namenama prostora. Značajne su jer predstavljaju alat za praćenje i upravljanje stanjem životne sredine. Takođe, definišu pravce održivog razvoja grada u odnosu na buku – kaže Maksimović.
Kako objašnjava, akustičko zoniranje obavlja nosilac izrade prostornih i urbanističkih planova tako što unosi podatke o njima u postojeće referalne karte i grafičke prikaze.
– Njihovo određivanje može doprineti sprečavanju narušavanja akustičkog komfora tamo gde postoji zagađenje bukom i poboljšanje stanja na lokacijama na kojim može da dovede do negativnih efekata po zdravlje stanovništva. Zonirenje bi doprinelo i boljem razumevanju koja područja treba zaštititi, koja imaju prihvatljiv nivo buke, zatim koja su zagađena, gde se može dozvoliti razvoj bučnih aktivnosti, a gde predvideti mere kontrole – zaključuje Miljan Maksimović.
Iz Zavoda za javno zdravlje objašnjavaju da uticaj zvuka na slušni aparat kod ljudi zavisi od intenziteta i frekvencije. Negativne posledice se retko pojavljuju kod osoba koji su izloženi buci iz životne sredine koja je uglavnom nižeg intenziteta, najčešće od 60 do 75 decibela, i retko prelazi taj nivo. – Istraživanja pokazuju da buka iz životne sredine, zbog nivoa, tipa i trajanja, uglavnom izaziva uznemirenost i nesanicu. Može uticati na srčano-sudovni, nervni i reproduktivni sistem, zatim žlezde sa unutrašnjim lučenjem, promene u krvnoj slici, pa čak i vid – objašnjava Miljan Maksimović iz Zavoda za javno zdravlje.
Izvor: listzrenjanin.com
Hvala što nas pratite, vaš portal sa lepim vestima volimzrenjanin.com
Pročitajte i ove vesti…




Više od stotinu građana okupilo se u sredu uveče na platou ispred Narodnog muzeja u Zrenjaninu kako bi pružili podršku istoričaru umetnosti

Stanovnike opštine Žitište, ali i sve ljude dobre volje iz Zrenjanina i okolnih mesta, u subotu, 11. jula, očekuju dve velike humanitarne

Bolovi u donjem delu leđa, vratu ili duž noge često mogu ozbiljno narušiti kvalitet života i otežati svakodnevne aktivnosti. Kada su uzrokovani

Nastupom zrenjaninskih bendova „Inverzija“ i „Direct Drive“ i novosadskog benda „Greenbirds“ u subotu, 4. jula počeo je ovogodišnji

Pre tačno deset godina, 8. jula, plato ispred Gradske narodne biblioteke u Zrenjaninu bio je ispunjen ljudima koji su došli da odaju poštu
Volim Zrenjanin Newsletter
Ne propustite više nijednu važnu vest!
10 sekundi nakon naše objave, SAMO UDARNE vesti će se pojaviti na vašem mejlu (ako slučajno ne vidite prvi mejl sa obaveštenjem proverite foldere „spam“ i „promotions“). Budite informisani na vreme.
Upoznajte nas…
Portal volimzrenjanin je pokrenut 28. februara 2020. kao projekat zrenjaninske firme Web Solution Media od a od 2025. godine Web Solution Media Info.
Poslovni podaci:
Web Solution Media Info
Konstantina Danila 26a
PIB: 115101401
MB: 68098190
[email protected]
Raiffeisen Banka
265-1100310097051-90


VOLIM ZRENJANIN
Kontaktirajte redakciju
Redakcija portala
Pozdrav, kako možemo da vam pomognemo?